Sat Sudnjeg dana, simbolični pokazatelj koji označava minute i sekunde koje preostaju do ljudski izazvane apokalipse koja bi mogla uništiti svijet kakav ga poznajemo, ostaje na samo 90 sekundi do ponoći.
Sat je prvi put pomaknut na 90 sekundi do ponoći prošle godine, nakon što je tri uzastopne godine kružio na 100 sekundi do ponoći dok je svijet balansirao na "pragu propasti". Predstavnici organizacije Bulletin of the Atomic Scientists (BAS), neprofitne organizacije naučnika i stručnjaka za politiku koji postavljaju vrijeme Sat Sudnjeg dana, objavili su da su ruke sata i dalje u ovoj kritičnoj poziciji, uglavnom zbog egzistencijalnih rizika koje predstavljaju klimatske promjene i nuklearna eskalacija u Ruskoj ofenzivi na Ukrajinu.
Predstavnici su također naveli da disruptivne tehnologije, uključujući najsavremenija biol istraživanja i vektore za dezinformacije, doprinose našem trku prema samouništenju.
Kako se određuje vrijeme na satu
Vrijeme na Satu Sudnjeg dana određuje Naučni i sigurnosni odbor BAS-a (SASB), koji je ove godine uključivao edukatora Billa Nyea, te odbor sponzora organizacije, koji uključuje 15 Nobelovih laureata.
"Bulletin SASB je uzimao u obzir događaje u mnogim različitim domenama, uključujući širok spektar događaja ili faktora koji se odnose na mogućnost nuklearnog rata, klimatske promjene, biološke prijetnje poput pandemija ili biološkog oružja, te na nove tehnologije koje mogu biti disruptivne za mir i stabilnost", izjavio je Herbert Lin, viši naučni istraživač na Centru za međunarodnu sigurnost i saradnju na Stanford Universityju, koji sjedi u SASB-u, za Live Science.
Jedna od potencijalno svijetu prijetećih novih tehnologija je umjetna inteligencija (AI), rekao je Lin. Prošle godine napredak u AI tehnologiji bio je značajan, ali 2024. godina može biti godina kada će promijeniti naše živote.
BAS je stvorio Sat Sudnjeg dana 1947. kako bi upozorio na egzistencijalnu prijetnju koju predstavljaju nuklearno oružje, postavljajući ga inicijalno na sedam minuta do ponoći. Sat se pomakao na tri minute do ponoći dvije godine kasnije, nakon uspješnog sovjetskog testiranja atomske bombe tokom Hladnog rata između SAD i Sovjetskog Saveza. Pomaknuo se još jedan minut bliže ponoći 1953. godine, nakon detonacije prvih vodikovih bombi, ali se ponovno postavio na sedam minuta 1960. godine. Njegove ruke mogu i jesu pokazivale i veće povratke unatrag - 1991. godine, pomakle su se na 17 minuta do ponoći nakon raspada Sovjetskog Saveza i potpisivanja Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja koji se složio o smanjenju broja dugoročnih nuklearnih oružja u SAD i bivšem Sovjetskom Savezu.
Sat se ponovno približio dvominutnom upozorenju 2018. godine prvi put od 1960. zbog "neodgovornog jezika u nuklearnom području" i svijeta "na pragu nove trke u naoružanju", napisala je tada predsjednica i izvršna direktorica BAS-a Rachel Bronson u izjavi. Tokom posljednjih šest godina, sat se postupno približavao ponoći.
Odluka da se sat pomakne unaprijed prošle godine uglavnom je temeljena na nečinjenju čovječanstva po pitanju klimatskih promjena i strahova od rata u Ukrajini. No, bilo je i niz drugih faktora. "Mnogo godina također smo razmatrali različite disruptivne tehnologije od online dezinformacija do novih bioloških istraživanja", izjavila je Bronson u izjavi podijeljenoj s Live Science. "Ove godine razgovor o tehnologiji mora također uključivati nedavni brzi napredak u AI."
Postoji napredak
Nove tehnologije nose vlastite opasnosti, ali također imaju snagu pogoršati postojeće izazove.
"Također skrećemo pažnju na prijetnju korupcije globalnog informacijskog okruženja koje djeluje kao multiplikator prijetnje", rekao je Lin. "Izobilje dezinformacija o nuklearnim, klimatskim i pandemijskim prijetnjama čini te probleme izuzetno teškim riješiti jer djeluje protiv političkog konsenzusa potrebnog da se ozbiljno uhvati u koštac s njima."
Članovi odbora Bulletina nadaju se da će nova objava potaknuti vlade na akciju, rekao je Lin. "Postoji neki napredak, od početne faze nuklearne diplomatije između SAD i Kine do rekordnih investicija u obnovljive izvore energije [i] nastajanja nacionalnih i međunarodnih političkih okvira oko tehnologija poput AI i bioloških istraživanja", rekla je Bronson. "Ali ni jedan od ovih napora ne odvija se dovoljno brzo."
