operacija dart

NASA je prije dvije godine provela jednu od najvažnijih misija za Planetu. Ali, sad se otkriva da ona ima posljedice

Misija skretanja kursa asteroida u septembru 2022. možda je bila nevjerovatan uspjeh, ali nije prošla bez kolateralne štete, piše Science Alert.

Nova analiza krhotina izbačenih s asteroida Dimorphos kada je NASA u njega zabila svemirsku letjelica DART otkrila je da bi neke od stijena mogle biti na putu sudara s Marsom.

To se u ovom trenutku ne čini kao velika stvar, jer na Marsu nema nikoga za koga bi se trebao brinuti… ali do vremena kada se stijene budu trebale presjeći s Marsovom orbitom, vrlo lako bi moglo biti, ako misije s posadom budu išle prema planu.

Rezultat? Pa, moglo bi biti nekih novih udarnih kratera na Marsu za nekoliko hiljada godina.

Misija DART bila je konceptualno jednostavna. Dimorphos i Didymos predstavljaju binarni par asteroida s poznatim orbitalnim periodom.

Udarajući svemirsku letjelicu u manji asteroid Dimorphos i mjereći promjene njegove orbite, NASA je saznala da imamo način da skrenemo putanju asteroida koji bi mogao biti na opasnoj putanji prema Zemlji, sve dok imamo dovoljno vremena planirati i izvršiti misiju.

Ali Dimorphos nije čvrsto vezan komad stijene. To je ono što je poznato kao asteroid 'gomila ruševina', relativno labavo povezan. Udarac u njega svemirskom letjelicom izbacio je hrpu asteroidnog kamenja i prašine u svemir. Zapravo je izgledalo prilično spektakularno.

Ali što se dogodilo s tako izbljuvanim kamenjem? To je ono što astronomi Marco Fenucci iz Evropske svemirske agencije i Albino Carbognani s Nacionalnog instituta za astrofiziku u Italiji istražuju u radu objavljenom u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Njihovo istraživanje usredotočilo se na numeričke simulacije izbacivanja, 20.000 godina u budućnost. Posebno su se usredotočili na 37 gromada koje je identificirao Hubble svemirski teleskop veličine od 4 do 7 metara.

Laknut će vam kad znate da će Zemlja biti dobro. Neke gromade priđu blizu, ali nema panike: neće se približiti dovoljno blizu da predstavljaju prijetnju. Ali četiri gromade doći će dovoljno blizu Marsa da bi mogle udariti ravno u njega – dvije za oko 6000 godina, a dvije za 15.000 godina.

A Mars nije zaštićen lijepim atmosferskim jastukom kao što je Zemlja. To će kamenje, prema izračunima ovog dvojca, pasti ravno dolje u jednom komadu, iskopavajući male kratere promjera do 300 metara.

Mars je prilično prekriven svemirskim kamenjem i kraterima, tako da osim ako se nešto dramatično ne dogodi u sljedećih nekoliko hiljada godina, udari neće stvarno uzdrmati ničiji svijet.

Ali otkrića podupiru prethodni rad tima, koji je otkrio da su neki meteoriti koji su u prošlosti udarili u Zemlju vjerovatno nastali u sudaru asteroida u okruženju blizu Zemlje.