Naša stranka je danas na protokol Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predala Prijedlog izmjena Ustava BiH za koji su na pres-konferenciji u Sarajevu kazali da se radi o minimalnim promjenama koje na maksimalan način zadovoljavaju i presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i uzimaju u potpunosti u obzir sve realnosti BiH.
Poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut je kazao da njihovi prijedlozi amandmana na Ustav BiH uzimaju u obzir i te presude i realnosti BiH.
"Pojasnio je da se umjesto tročlanog Predsjedništva BiH uvodi jedan predsjednik BiH koji ima potpredsjednika. Predsjednik se ne bira na izborima, nego u Parlamentarnoj skupštini. Svaki državljanin BiH, bez obzira na etničku pripadnost, može biti predsjednik BiH", naveo je Arnaut.
Međutim, dodao je on, s obzirom na to da se radi o jednoj individui, taj zvaničnik nema nikakve suštinske ovlasti, imat će samo ceremonijalne ovlasti.
Prema prijedlogu Naše stranke, sva suštinska ovlaštenja koja trenutno Predsjedništvo ima - vanjska politika, odbrana, imenovanje ambasadora itd., se prebacuju na Vijeće ministara BiH. Arnaut kaže da se Vijeće ministar bira kao što se do sada biralo, odlučuje kao što je do sada odlučivalo.
Po njegovim riječima, predsjednik je ograničen na jedan mandat i predsjednik i potpredsjednik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, odnosno oboje iz reda ostalih.
Kada je u pitanju Dom naroda, Arnaut kaže da se, također, na taj Dom odnose presude Evropskog suda za ljudska prava zbog diskriminacije koja postoji u njegovom članstvu.
"Ukida se Dom naroda i primjenjuje se model koji imamo u entitetskim parlamentima, tako da se u ovaj jedan dom u Parlamentarnoj skupštini sada garantuje prisustvo najmanje šest Srba, Hrvata, Bošnjaka i iz reda ostalih, po četiri iz Federacije BiH, po dva iz RS, poštujući taj entitetski omjer koji se odnosi na sve u BiH", naveo je Arnaut.
Kazao je da po uzoru na kantonalne skupštine, pripadnici naroda i ostali formiraju svoje da hoc klubove u tom domu za potrebe zaštite vitalnog interesa i druga potrebna pitanja.
Predložena rješenja predviđaju da većina u svakom klubu može tražiti zaštitu vitalnog interesa naroda kojem pripada, odnosno ostalih. Ako se većina u nekom drugom klubu usprotivi, predmet odlazi na Ustavni sud na konačno odlučivanje, identično postojećem sistemu.
"Postojeći sistem se uopšte ne mijenja. Vitalni interes se štiti kao do sada. Niti jedan narod, niti jedan entitet ne gubi ovlasti i mehanizme koje trenutno ima, entitetsko glasanje ostaje u potpunosti", pojasnio je Arnaut.
Parlamentarna skupština ima predsjedavajućeg i zamjenika. Te četiri osobe, predsjedavajući i zamjenik Parlamentarne skupštine, predsjednik i potpredsjednik, će biti iz tri različita naroda i reda ostalih.
"To su te ceremonijalne funkcije i one će biti raspodjeljene između ovog magičnog broja četiri. Sve u Vijeću ministara ostaje onako kako jeste, samo što dobiva dodatne ovlasti. Kada je u pitanju izbor Vijeća ministara i njegovo odlučivanje, sve ostaje kako jeste", pojasnio je Arnaut.
Prema njegovim riječima, radi se o minimalnim promjenama koje na jedan maksimalan način zadovoljavaju i presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i uzimaju u potpunosti u obzir sve realnosti BiH.
Predsjednik Naše stranke Edin Forto je kazao da je ovo proizvod višemjesečnog promišljanja kako pomiriti ono što se dosad činilo kao nepomirljivo u političkom prostoru BiH, a to je izjednačavanje ili ravnopravan pristup kolektivnim pravima i građanskim ili individualnim pravima.
Dodao je da bi usvajanjem ovih amandmana stavili BiH na mapu normalnih evropskih država koje gaje parlamentarnu demokratiju.
Predsjednica Glavnog odbora Naše stranke Sabina Ćudić ocijenila je da je prijedlog Naše stranke revolucionaran zato što čini ono što se do sada smatralo nemogućim. To je pomiriti modele koji osigurava brisanje etničkog prefiksa kandidatima i kandidatkinjama za funkciju predsjednika, odnosno predsjednice BiH, a istovremeno osnažuje državu povećavanjem broja zastupnika u državnom parlamentu i osnažuje onaj organ koji bi trebao da donosi ključne odluke za BiH, a to je Vijeće ministara BiH i premijer ili premijerka BiH.
