Nedugo nakon što je Rusija krenula s invazijom na Ukrajinu, francuski komandant Clement Torrent dobio je jasnu zapovijed - imao je šest mjeseci da izgradi bazu u Rumuniji, na istočnim granicama NATO-a. Baza je trebala primiti 1.000 vojnika. Stigao je u Transilvaniju sa 200 vojnika iz Francuske, Belgije i Nizozemske, koji sada grozničavo rade na podizanju baze jer ona mora biti gotova prije zimskih hladnoća.
"Baza se nalazi oko 260 kilometara od Bukurešta, nadomak grada Cincua. Ona je znak solidarnosti. NATO mora brinuti o svojim članicama", kazao je Torrent.
Kako objašnjava Bloomberg, zapadne se sile trude suočiti s prijetnjom iz Moskve, ali ističu i da je ovo zanimljiv trenutak u kojem će NATO konačno morati odgovoriti na vječno pitanje - jesu li starije i moćnije članice Saveza, poput SAD-a, Francuske i Njemačke, spremne boriti se za manje bogate i nekad komunističke države, ako one budu napadnute.
No, postavljaju se i druga pitanja. Je li NATO učinio dovoljno kako bi spriječio ruski ekspanzionizam jer se vjeruje da je vojni savez godinama ignorirao jasne znakove upozorenja te nije na vrijeme uspostavio adekvatnu kontrolu nad Crnim morem. To more dijeli Evropu od Azije te je okruženo Rusijom, Rumunijom, Bugarskom, Turskom i Gruzijom. Ključna je trgovačka ruta za poljoprivredne proizvode iz Ukrajine i Rusije te se preko Bospora povezuje s Mediteranom.
Prema analitičaru informacijske kompanije Stratfor, Matthewu Orru, istočnoevropske zemlje prioritet su Moskve te žele u svakom trenutku imati dostatnu vojnu snagu kako bi se mogli odbraniti od bilo kakve prijetnje s tog područja. Istočnoeuropski lideri godinama su upozoravali na tu prijetnju koja se obistinila najprije 2008. godine, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin izveo napad na Gruziju, a zatim i 2014., kada su ruske trupe ušle u Ukrajinu i zauzele Krim.
Čitavo vrijeme Putin ojačava vojne snage na Crnom Moru, prebacuje kopnene snage i osnažuje sustave zračne obrane te osuvremenjuje mornaricu. Istovremeno se pojačava i vojna aktivnost u bazama u Libiji i Siriji.
"Crno More je krucijalno Rusiji jer mu omogućava utjecaj na Mediteranu, ali i na Bliskom Istoku te u Africi", objašnjava Iulia Joja, direktorica programa za Crno more u ‘think tanku‘ Middle East Institute sa sjedištem u Washingtonu.
Bloomberg podjseća kako su se nekoliko sedmica nakon invazije na Ukrajinu, članice NATO-a dogovorile da će formirati posebnu borbenu grupu za Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku, nakon što su osnažene snage u Poljskoj i na Baltiku.
Rumunjska je zemlja s gotovo 19 miliona stanovnika, a dijeli 640 kilometara granice s Ukrajinom te je u zemlji već prisutno više od 1.000 uglavnom američkih vojnika. No, sada se kreiraju garnizoni za još oko 1.000 međunarodnih vojnika. Rusija nije zadovoljna, stižu prijetnje, no do sada ništa nisu poduzeli zbog sve veće prisutnosti NATO-ovih trupa na Istoku.
Francuski predstavnik NATO-a u Rumuniji Flavien Garrigou Grandchamp objašnjava kako bi Savez nakon izgradnje ove baze bio sposoban rasporediti i do pet hiljadu vojnika u Rumuniju u samo nekoliko dana.
"Pripremamo se, želimo biti spremni boriti se zajedno s rumunjskim, američkim i drugim kontingentima. Dođe li do najgorega, borit ćemo se", kazao je.
Stotine hiljada vojnika Saveza trenutačno je u pripravnosti. Većina NATO-ovih zvaničnika ne vjeruje da bi se Rusija usudila izvesti napad na neku od država članica, ali poduzimaju sve mjere predostrožnosti.
Bivše države nekadašnjeg sovjetskog bloka pridružile su se paktu 2004. godine, tri godine ranije nego što su ušle u EU. I dalje se trude nadoknaditi razliku sa bogatijim članicama. Rumuniji premijer Nicolae Ciuca rekao je kako se ne radi samo o odbrambenoj pripravnosti, već i o sigurnosti opskrbe hranom. Pozdravio je odluku NATO-a da pojača svoju prisutnost.
Portal ističe i kako su brojne zemlje članice pakta godinama ignorirale obvezu da 2 posto svog BDP-a ulažu u NATO. No, Rumunija tu obvezu ispunjava još od 2015., a iduće godine cilj im je povećati ulaganja na dva i po posto, ulažući u oklopne jedinice, borbene avione te podmornice.
Stoga bi rumunski vojni budžet trebao dosegnuti i do 12 milijardi eura, od čega je najznačanija investicija četiri milijarde eura za raketni sistem Patriot, koji bi trebao funkcionirati već ove godine.
