Istraživači sa Univerziteta Yale kažu da su uspjeli obnoviti cirkulaciju krvi i druge ćelijske funkcije kod svinja puni sat nakon smrti životinja, sugerirajući da ćelije ne umiru tako brzo kako su naučnici pretpostavljali.
Uz više istraživanja, vrhunska bi tehnika jednog dana potencijalno mogla pomoći u dužem očuvanju ljudskih organa, omogućujući većem broju ljudi da primaju transplantacije.
Istraživači su upotrijebili sistem koji su razvili pod nazivom OrganEx koji omogućuje cirkulaciju kisika kroz tijelo mrtve svinje, čuvajući ćelije i neke organe nakon srčanog zastoja.
"Ove ćelije funkcioniraju satima nakon što ne bi trebale", rekao je dr. Nenad Šestan, profesor neuronauke Harvey i Kate Cushing i profesor komparativne medicine, genetike i psihijatrije na Yaleu, koji je vodio studiju, piše CNN.
"A ovo nam govori da se propadanje ćelija može zaustaviti. I obnoviti njihovu funkcionalnost u više vitalnih organa. Čak i jedan sat nakon smrti", rekao je na brifingu za novinare.
Naučni časopis Nature objavio je istraživanje u srijedu.
"Ovo je doista izvanredna i nevjerovatno značajna studija. Ona pokazuje da nakon smrti, ćelije u organima sisavaca (uključujući ljude) kao što je mozak ne umiru mnogo sati. Ovo je duboko u post-mortem razdoblju", rekla je za Science Media Center u Londonu dr. Sam Parnia, vanredni profesor medicine kritične njege i direktor istraživanja kritične njege i reanimacije na Medicinskom fakultetu NYU Grossman,. Parnia nije bila uključena u istraživanje.
Sustav OrganEx pumpa tekućinu zvanu perfuzat, pomiješanu s krvlju, kroz krvne žile mrtvih svinja. Perfuzat sadrži sintetski oblik proteina hemoglobina i nekoliko drugih spojeva i molekula koji pomažu u zaštiti ćelija i sprečavanju krvnih ugrušaka. Šest sati nakon tretmana OrganExom, tim je otkrio da su određene ključne ćelijske funkcije aktivne u mnogim dijelovima tijela svinja uključujući srce, jetru i bubrege, te da su neke funkcije organa obnovljene.
Nadovezuje se na istraživanje koje je objavio isti tim 2019. koji je koristio sličan eksperimentalni sistem nazvan BrainEx koji je dopremao umjetnu krv u mozak svinja, sprečavajući degradaciju važnih neuralnih funkcija.
Kako bi se istraživanje moglo primijeniti na ljude?
Iako je istraživanje još uvijek u iznimno ranoj fazi i vrlo eksperimentalno, istraživači su rekli da se nadaju da bi se njihov rad na svinjama u konačnici mogao primijeniti na ljude, prvenstveno u smislu razvoja načina za produženje prozora za transplantacije. Trenutna ponuda organa je izuzetno ograničena, s milionima ljudi širom svijeta koji čekaju na transplantaciju.
"Mislim da ova tehnologija mnogo obećava za našu sposobnost očuvanja organa nakon što su izvađeni od donora", rekao je koautor Stephen Latham, direktor Yale Interdisciplinarnog centra za bioetiku, na brifingu.
"Mogli biste uzeti organ od preminulog darivatelja i spojiti ga na tehnologiju perfuzije, a zatim ga možda moći transportirati na velike udaljenosti tokom dugog vremenskog razdoblja kako biste ga odnijeli do primatelja kojemu je potreban."
Istraživači su jasno dali do znanja da ni na koji način ne vraćaju svinje u život i da će biti potrebno više rada kako bi se shvatilo jesu li organi upotrebljivi za transplantaciju.
"Nismo mogli reći da je ova studija pokazala da je bilo koji od organa ove svinje… spreman za transplantaciju u drugu životinju, ne znamo da svi funkcioniraju, ono što gledamo je ćelijske i metaboličke razine", objasnio je Latham. "I nismo ni blizu mogućnosti da kažemo: 'O, moj Bože, vratili smo život ne samo ovoj svinji, već bilo kojem od pojedinačnih organa.' To još ne možemo reći. Još je jako prerano."
Istraživanje ima potencijal dovesti do novih strategija liječenja za ljude koji imaju srčani ili moždani udar, rekao je dr. Robert J. Porte sa Univerzitetskog medicinskog centra Groningen u Nizozemskoj, rekao je u članku objavljenom uz studiju.
"Moglo bi se zamisliti da bi se sistem OrganEx (ili njegove komponente) mogao koristiti za liječenje takvih ljudi u hitnim slučajevima. Međutim, treba napomenuti da će prvo biti potrebno više istraživanja kako bi se potvrdila sigurnost komponenti sistema u određenim kliničkim situacijama", rekao je. Porte, koji nije bio uključen u istraživanje.
Međutim, Latham je rekao da je takva mogućnost "prilično daleko".
"Ova ideja povezivanja osobe koja je pretrpjela ishemijsku ozljedu, znate, nekoga ko se utopio ili je imao srčani udar, mislim da je prilično daleko. Puno obećavajuća kratkoročna potencijalna upotreba ovdje je očuvanje organa za transplantaciju ."
Istraživači su koristili do 100 svinja kao dio studije, a životinje su bile pod anestezijom kada je izazvan srčani udar.
Istraživanje također pomaže naučnicima da bolje razumiju proces smrti, nešto što je relativno nedovoljno proučeno, rekao je Šestan.
"U roku od nekoliko minuta nakon što srce prestane kucati, postoji cijela kaskada biohemijskih događaja potaknutih nedostatkom protoka krvi, što je ishemija. A ono do čega to dovodi jest da se kisik i hranjive tvari koje ćelije trebaju za preživljavanje zaustavljaju. I to počinje uništavati ćelije”, dodao je Šestan.
"Ono što smo pokazali … je da se ovo napredovanje prema masivnom trajnom kvaru ćelija ne događa tako brzo da se ne može spriječiti ili eventualno ispraviti."
