Reinterpretacija historije

Nijemci šokirani ruskom verzijom školskog udžbenika iz historije: “Pa, jeste li vidjeli šta unutra piše?!”

Prije 33 godine, 3. oktobra 1990., Njemačka Demokratska Republika (DDR) službeno se pridružila Saveznoj Republici Njemačkoj (BRD) i prihvatila njen Ustav. 45 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata Nijemci su se ponovno ujedinili u zajedničku državu.

Ovo poglavlje njemačke historije neraskidivo je povezano s historijom Sovjetskog Saveza i glavnog tajnika tadašnje Komunističke partije Mihaila Gorbačova.

Historičari su odavno navikli na različite ocjene uloge „Gorbija", kako ga u Njemačkoj rado nazivaju, u Njemačkoj i Rusiji. Međutim, trenutno rusko tumačenje njemačkog ponovnog ujedinjenja izaziva iritaciju među njemačkim stručnjacima i historičarima, piše Deutsche Welle.

U novom ruskom udžbeniku historije za srednje škole ponovno ujedinjenje Njemačke naziva se "aneksijom DDR-a". Knjiga je objavljena u septembru 2023. Autori su Vladimir Medinski, bivši ruski ministar kulture i savjetnik predsjednika Vladimira Putina, te Anatolij Torkunov, rektor Moskovskog instituta za međunarodne odnose.

Antizapadni narativ Putinovog režima

Nakon završetka Drugog svjetskog rata savezničke države SAD, Sovjetski Savez, Velika Britanija i Francuska podijelile su poraženu Njemačku na četiri sektora. Sile pobjednice nisu se mogle dogovoriti o zajedničkoj budućnosti Njemačke. Došlo je do raskola između Istoka i Zapada. Bundesrepublik Deutschland je osnovana u tri zapadne zone, a DDR u sovjetskoj okupacijskoj zoni. Berlin je postao žarište Hladnog rata.

Deutsche Demokratische Republik - DDR je postojao više od 40 godina, a onda je 1989. došlo do prekretnice. Na 40. godišnjicu DDR-a, osim proslave režima SED-a, održani su i brojni protesti.

"Mirna revolucija” se više nije mogla zaustaviti. Pad Berlinskog zida 9. novembra 1989., prvi i posljednji slobodni izbori u DDR-u 1990., proces ujedinjenja i potpisivanje „Ugovora dva plus četiri“ – to su događaji koji su u konačnici utrli put pristupanju DDR-a djelokrugu Temeljnog zakona, kako se zove njemački Ustav, 3. oktobra 1990.

"Sa stajališta Putina i njegovih 'historijskih falsifikatora‘, ujedinjenje je bilo čin kolonizacije: jak imperijalistički Zapad podjarmljuje slab Istok", kaže Ute Frevert, ravnateljica Instituta Maxa Plancka za obrazovanje. "To ni na koji način ne odgovara historijskim činjenicama. Ali se uklapa u antizapadni narativ Putinovog režima", smatra ona.

Šta piše u "Knjizi Medinskog"?

Donedavno je sadržaj nastavnog plana i programa u Rusiji bio potpuno drugačiji. Udžbenik iz 2021. govori o mirnoj revoluciji i velikoj potrebi za promjenom političkog sistema koja je nastala tokom duboke političke krize u DDR-u. Izlaz se mogao pronaći samo kroz „promjenu vlasti”, pišu autori ovog udžbenika. No prema sadašnjem tumačenju ruskih vlasti, taj „stari" udžbenik nudi samo površnu, „osnovnu razinu". Od 1. septembra 2023. nova historijska knjiga, nazvana i „Medinsky Book", obećava dublji uvid u najnoviju historiju.

Tu postoji odlomak koji povlačenje sovjetskih trupa iz istočne Europe 1989. godine naziva „nepromišljenom odlukom" koja je oslabila vojnu prisutnost Sovjetskog Saveza u njegovim bratskim zemljama i dovela do naglog porasta nacionalističkih i antisovjetskih raspoloženja. Kolektivni Zapad nije oklijevao iskoristiti ovaj razvoj događaja, pišu autori.

U knjizi se također navodi da je "DDR preuzet od strane BRD-a”. Ova izjava ilustrirana je historijskom fotografijom iz 1990. godine na kojoj se nalazi plakat: „Zapad i Istok zajedno. Budućnost za Njemačku i Europu". Neposredno u nastavku, autori knjige objašnjavaju: „Aneksija od strane Savezne Republike Njemačke izazvala je euforiju u njemačkom društvu."

"Reinterpretacija historije"

"Ovo je klasična reinterpretacija povijesti", kaže Niko Lamprecht, predsjednik Saveznog udruženja nastavnika historije. "Putin je to učinio na raznim područjima u posljednjih 20 godina. On je potpuno prekrojio historiju. S njegove točke gledišta, „Rusko Carstvo” ima svako pravo vratiti ovo i ono. Cijela stvar nema nikakve veze s historijom utemeljenom na činjenicama ili međunarodnom pravu."

Kod ponovnog ujedinjenja su postojale različite pozicije, kaže Lamprecht. „Postojala je u njemačkoj politici i ta zla floskula o pripajanju (Anschluss: izraz koji se inače koristi u opisu pristupanja Austrije Hitlerovom Trećem Reichu, nap. red.). Putin sada jednostavno reinterpretira ponovno ujedinjenje, koje je demokratski legitimirano. On tadašnje manjinsko mišljenje da se radilo o pripajanju zaoštrava i tvrdi da se radilo o aneksiji. To je reinterpretacija historije temeljena na lažnim činjenicama koja ima političku pozadinu", smatra historičar, piše DW.

Lamprecht podsjeća da je 1989./90. velika većina građana bila za ponovno ujedinjenje. "U oktobru 1990. nijedan zapadnonjemački tenk nije prešao granicu da zauzme ovo novo područje. To je bilo regulirano potpuno drugačije".

Danas se obje historijske knjige koriste paralelno u ruskim školama. Koliko će to trajati nije jasno. Izdanje iz 2021. govori o saveznim izborima 1990. i pobjedi CDU-a u četiri od pet „novih" saveznih država. Tu se ruskim studentima jasno daje do znanja da je pokretačka snaga procesa ujedinjenja, osim zajedničke volje za ujedinjenjem, bila i želja da se više ne živi u socijalizmu. O tome više nema ni riječi u „Knjizi Medinskog" iz 2023. godine.

"U Rusiji već barem desetak godina postoji jasna i očita nacionalizacija diskursa povezanih s historijom", kaže Zaur Gasimov, predavač istočnoeuropske historije na Univerzitetu u Bonnu. "Jedna komponenta ove nacionalizacije je radikalizacija izbora riječi i argumentacije povijesnih narativa. Posebno je pogođena školska nastava historije. Nakon aneksije Krima i invazije na istoku i sjeveru Ukrajine u februaru 2022. to je sve izraženije."

Prema Gasimovu, novi udžbenik "ponovno ujedinjenje doživljava u kontekstu Gorbačovljeve politike perestrojke, koja je, iz perspektive ruskog establišmenta, dovela do kolapsa sovjetskog carstva. To se vidi kao važan poticaj pomaka istočne Europe i Baltika prema NATO-u, što se odlučno odbacuje", kaže Gasimov. On smatra da je to pozadina radikalne promjene pojmova od "ponovnog ujedinjenja" do „aneksije".