Izgradnja nukelarnog odlagališta i skladišta u Trgovskoj Gori, na granici sa BiH, ugrozila bi život najmanje 250.000 ljudi. Ugrožena bi bila pitka voda, prijeti zagađenje vazduha i zemljišta.
Ovo je danas rekao docent doktor Draženko Bijelić, predavač na Tehnološkom fakultetu Banja Luka, koji je jedan od autora naučno-istraživačkog rada posvećenog ovoj problematici. Rad je izložen na Osmoj međunarodnoj naučnoj konferenciji u Bihaću, posvećenoj Svjetskom danu zaštite životne sredine.
Profesor Bijelić je danas u Banjoj Luci predstavio glavne zaključke ovog naučno-istraživačkog rada.
Rad je fokusiran na efekte eventualne izgradnje skladišta i odlagališta na ekologiju, stanovništvo, socijalno-ekonomske faktore, na problem dugoročnog zbrinjavanja otpada. Rad se bavi i utjecajem lokcije za gradnju na problem etičkih pitanja i u tom radu su predstavljeni najznačajniji rezultati.
"Što se tiče ekoloških faktora, u slučaju procurivanja otpada došlo bi do zagađenja vazduha, zemljišta, podzemnih voda i površinskih voda. Na 850 metara od lokacije Trgovske gore nalazi se zaštićeno prirodno područje uz rijeku Unu. Tu su i podzemni rezevoari za snabdijevanje pitkom vodom opštine Novi Grad. Niže od Novog Grada je crpilište gdje se snabdijeva opština Dvor u Hrvatskoj pitkom vodom", objasnio je profesor Bijelić.
Kada je riječ o ekonomskom utjecaju, Bijelić kaže da bi došlo do osiromašenja regije, migracije stanovništva bi porasle, te bi došlo do stagnacije razvoja turizma.
"U okolini Bihaća, na lokaciji koja je poznata za odmor pored rijeke Une, ljudi se žale kako je došlo do obustave prodaje zemljišta. Ljudi se plaše da kupe nekretnine jer se plaše radioaktivnog zagađenja", ilustrovao je Bijelić.
On je napomenuo činjenicu da se struka u Hrvatskoj takođe izjasnila po ovom pitanju, ali da su njihovi stavovi različiti od stavova kolega iz Bosne i Hercegovine.
"Vidi se da politika ima upliva. Mogu se razlikovati mišljenja o knjizi i filmu, ali o ovome ne može", dodao je Bijelić.
Po njegovim riječima, Hrvatska uopšte nije vodila računa o posljedicama na život u BiH, zbog čega mu se čini da su strategiju radili "pripadnici teorije da je Zemlja ravna ploča".
Pomoćnik ministra za ekologiju RS Duško Solomun izjavio je da je uključivanje akademske zajednice jedan od načina u borbi da ne dođe do izgradnje nuklearnog objekta na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
"I ovo je jedan od načina borbe protiv relativizacije problema od strane Republike Hrvatske. Ovaj problem se uporno mora dovoditi u fokus javnosti kako bi bio okarakterisan kao prioritetan problem od egzisitencijalnog značaja za populaciju od 250.000 stanovnika", naveo je Solomun.
On je rekao da je riječ o zajedničkom problemu FBiH i RS, a da se sada očekuje da bude objavljena studija uticaja na koju će se morati dati odgovor iz BiH.
"Oba entiteta zajedno rade na tome da dođe do angažovanja pravnog tima ako se Hrvatska ogluši na naše zahtjeve", zaključio je Solomun.
