Wall Street Journal upozorava da ruska invazija na Ukrajinu uzrokuje globalnu glad i skok cijena hrane te da će budući poremećaji u lancima snabdijevanja dovesti do još veće bijede.
Elisabeth Braw, istraživačica na Američkom institutu za poduzetništvo, upozorila je da mnoge zemlje shvataju da moraju obrađivati više zemlje kako bi osigurale hranu. Međutim, rade ono što je već uradila Ukrajina koja je prodala većinu svog najboljeg poljoprivrednog zemljišta Kini kako bi ga koristila za prehranu vlastitog stanovništva.
Istraživačica je navela da je Kina prije nekoliko godina kupila gotovo desetinu obradivog zemljišta Ukrajini. Dodala je da bi uključene zemlje trebale biti oprezne prema onima koji žele kupiti poljoprivredno zemljište, kao što to čine s potencijalnim kupcima osjetljive tehnologije.
Napomenula je da su Kinezi u proteklih nekoliko godina kupili poljoprivredno zemljište u raznim državama, od Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Vijetnama pa do Ukrajine.
Konkretno u Ukrajini, Peking je 2013. godine kupio devet posto plodnog poljoprivrednog zemljišta, što je jednako pet posto ukupne teritorije u zemlji, uz zakup na 50 godina. U periodu između 2011. i 2020. godine Kina je kupila gotovo sedam miliona hektara poljoprivrednog zemljišta širom svijeta.
Braw navodi kako su do aprila veleprodajne cijene hrane porasle za 18 posto u odnosu na prethodnu godinu, kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu.
Kaže kako je to bilo najveće povećanje u 12 mjeseci u gotovo pet desetljeća. Sugerirala je da bi Kina željela kupiti više stranog zemljišta, s obzirom na to da ima oko 21 posto svjetske populacije, ali samo sedam posto produktivnog poljoprivrednog zemljišta.
Istraživačica je istakla da sudbina Ukrajine skreće pažnju na opasnost da neka druga država upravlja dijelom nečijeg teritorija. Iako bi Kijev mogao biti oprezan, s obzirom na to da saveznik Rusije kontrolira njegovu teritoriju, također bi se trebao zabrinuti oko toga da bi Kina mogla iznenada odustati od svojih posjeda, pogoršavajući time ekonomske probleme Ukrajine.
Osvrnula se na američki prijedlog zakona koji predlaže da se kineskim, ruskim, iranskim i sjevernokorejskim kompanijama zabrani kupovina američkog poljoprivrednog zemljišta. Rekla je da bi takav nadzor trebao biti popraćen naporima da se otkupi zemljište od Kine i svih drugih strateških rivala, jer je dopuštanje neprijateljskim silama da posjeduju poljoprivredno zemljište postalo previše rizično.
Na kraju teksta je upozorila da će potražnja za obradivim zemljištem rasti s klimatskim promjenama. Istovremeno, geopolitička konfrontacija će dovesti do daljnjih poremećaja u lancima snabdijevanja hranom.
