Politika

Počinje obilježavanje 25 godina Oluje: Šta je ova akcija značila za BiH

Na današnji dan prije 25 godina počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata Oluja, u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu u Hrvatskoj.

U akciji Oluja za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. augusta 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. augusta, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin.

U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata navodi da je u operaciji poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo, a da su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

Ističe i da su u periodu nakon završetka operacije zabilježena "kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti".

Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, tijekom i nakon operacije "Oluja" ubijeno je 667 civila.

Ovogodišnja godišnjica Oluje Kninu posebna je po najavljenom dolasku SDSS-ovog potpredsjednika vlade Borisa Miloševića, što je prvi dolazak nekog službenog predstavnike srpske manjine na Dan pobjede.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović priređuje prijem za ratne zapovjednike na tvrđavi u Kninu.