Kultura

Pozorišne igre BiH: ‘Djelidba’ Skendera Kulenovića savršeno korespondira sa našom stvarnošću

Predstava "Djelidba“ Narodnog pozorišta Tuzla, po tekstu Skendera Kulenovića i u režiji Miralema Zupčevića, izvedena je u okviru Takmičarskog programa 42. Pozorišnih/Kazališnih igara BiH u Jajcu.

"Djelidba" je komedija u tri čina, a prvu verziju je Kulenović napisao 1946. godine. Radnja je smještena u bosansko selo, neposredno po završetku Drugog svjetskog rata. Zaplet se dešava oko humanitarne pomoći, koja treba da stigne i da se podijeli narodu. Međutim, u podjelu pomoći se upliću prsti lokalnih moćnika, koji po nacionalnom ključu što više pomoći nastoje namaknuti svome selu i svome narodu. U cijeloj zbrci oko spiskova za dodjelu pomoći, humanitarni konvoj dolazi i prolazi, a lokalni narod ostaje praznih ruku.

Na okruglom stolu upriličenom nakon predstave bilo je između ostalog i razovora o tome da li je dovoljno imati odličan tekst, glumce ako ih ne prati i režija, kao i o problematci nemanja lektora i dramaturga u pozorišnim kućama.

Direktor Narodnog pozorišta Tuzla Mirza Čatibušić istako je da ova ustanova posvećuje pažnju domaćim klasicima, te da su u okviru toga postavili i Kulenovićev tekst.

On je podvukao da "Djelidba" Skendera Kulenovića savršeno korespondira sa našom stvarnošću, našim dnevnopolitičkim procesima koji se vrte u krug.

Čatibušić je istaknuo i angažman Miralema Zubčevića, koji je ovaj put u ulozi reditelja.

Glumac Nermin Omić podvukao bi da bi ipak volio da "Djelidba" nije toliko aktuelna, jer kako je naveo "volio bih da se više bavimo samim sobom da vidimo ko smo i što smo".

"Ja se bojim da će i moj sin, koji završava Akademiju igrati Zećiragu, da neće i njegovo dijete igrati Zećiragu", kazao je Omić dodavši da bi volio da se drugačije bavimo sobom s nekim finim, plemenitim stvarima.

Omić je istaknuo da je lako igrati likove iz "Djelidbe" jer smo okruženi takvim karakterima.

Glumac Milenko Iliktarević istakao je da "Djelidbu" Skendera Kulenovića reditelj Miralem Zupčević postavio kao cjelinu, ne krativši ništa od teksta. On je također kazao da bez obzira na aktuenost „Djelidbe“ želi biti optimist te da se kroz taj tekst govori i o tome šta ne treba da se radi.

Strajo Krsmanović smatra da su karakteri i tipski i karakterno urađeni kao treba, ali mu je zasmetalo što u ovoj predstavi nedostaje žovijalnosti.

"Treba malo više samoironije, malo više lakoće u igri, malo više te vrste dinamike. Vi igrate jedan popularan tekst, jedan tekst koji publika upija, ali niste imali iz gledališta reakciju koja se mogla očekivati. Publika je uglavnom slušala tekst, pratila karaktere koji su zaista dobro urađeni", kazao je Krsmanović.

On je istaknuo da je scenska radnja ispuštena, dodavši da Miralem Zipčević možda nije imao snage ili motiva da glumce malo razigra, dinamizira i osvježi.

Dramarturginja Dubravka Zrnčić –Kulenović kao nedostak je navela što predstava nije imala ni lektora ni dramaturga te istakla da se zato sjajna i mudra rečenica Skenderova gubila.

"Lekor bi sigurno radio u smislu akcenata, melodike koja je neophodna za ikavicu a dramaturg bi rasteretio rečenice koje su preduge i suvišne. Ako već želimo da afirmiramo klasiku onda je moramo prilagoditi na način da uživamo u njoj", smatra Zrnčić-Kulenović.

Milenko Iliktarević je odgovarajući na primjedbe Dubravke Zrnčić-Kulenović kazao da NP Tuzla mora raspisivati javni poziv za dramaturga i lektora jer nemaju te ljude zaposlene.

"A da kažete u Kantonu da vam treba lekor i dramatug za predstavu reči će "a zašta će vam to?"", navela je.

Teatrologinja Tina Laco je kazala da bi se složila i sa Dubravkom i sa Strajom, navodeći da zbog nedostaka lekora u kazalištima predstave stradaju, osobito ako se radi o prilagođavanjima, prevodima. Također je podvukla da je nevjerovatno koliko nedostak lektora utiče na predstavu, te da se bar može pričati o razlozima zašto nema lektora u kazalištima.

"Vi ste bili sjajni. Nije lako iznijeti ovaj tekst osobito ako on nimalo nje štrihan, a nije. Ali po meni je temeljni problem ovdje režija ,koja je uz dužno poštovanje poprilično neinventivna. Smatram da možemo dugo razgovarati o tome što znači osavremenjavanje tekstova i što znači osavremnjavanje klasike. I da ne brkamo neke pojmove - dinamika i ritmam jezika su jedno, dinamika i ritam glumca i tijela i glasa su drugo, a dinamika i ritam koji proizilaze iz režijske postavke su nešto treće", podvukla je Tina Laco.