Nauka

Prvi put otkrivena crna rupa koja usamljeno luta našom galaksijom

Mliječna staza bi trebala biti prožeta crnim rupama. Naučnici procjenjuju da bi u našoj galaksiji trebalo biti između 10 miliona i 1 milijarde crnih rupa zvjezdane mase.

Postoji samo jedan problem, jako ih je teško pobrojati. One se mogu uočiti samo ako u svoje gravitacijsko polje uhvate neki materijal; inače su nevidljive. No, međunarodni tim naučnika uspio je prvi put otkriti usamljenu, mirnu crnu rupu koja je od nas udaljena nešto manje od 5200 svjetlosnih godina.

Uhvatili nešto nevidljivo

Kako su to uspjeli? Pa, budući da trenutno nemamo tehnologiju za izravno ispitivanje crne rupe, moramo posmatrati kako ona utječe na prostor oko sebe. Budući da crne rupe imaju snažna gravitacijska polja, ona iskrivljuju i uvijaju svaku svjetlost koja kroz njih prolazi.

Dakle, kada je nešto nevidljivo pojačalo svjetlost udaljene zvijezde, čineći je neobično svjetlijom, astronomi su shvatili da ona vjerojatno prolazi kroz neko gravitacijsko polje. Taj se fenomen naziva gravitacijska mikroleća, a koristi se pri identifikaciji malih, mutnih objekata koje bi inače bilo skoro pa nemoguće uočiti našim teleskopima.

"Radi se prvom otkrivanju i mjerenju mase izolirane crne rupe zvjezdane mase", napisao je tim astronoma na čelu s astronomom Kailashom Sahuom s instituta Space Telescope Science.

Gravitacijsko polje crne rupe uzrokuje zakrivljenost prostorvremena. Kada svjetlost putuje kroz gravitacijsko polje, ona slijedi tu zakrivljenost, uzrokujući da se njezin put "lomi", što povećava svjetlost te ponešto pomiče prividni položaj udaljene zvijezde.

"Ustanovili smo da ta leća ne emitira svjetlo koje se može detektirati, što, uz masu veću nego što je to moguće za bijelog patuljka ili neutronsku zvijezdu, potvrđuje da se radi o crnoj rupi", navode naučnici.

Usamljeno luta svemirom

2. juna 2011., dva odvojena projekta Optical Gravitation Lensing Experiment (OGLE) i Microlensing Observations in Astrophysics (MOA) su neovisno zabilježila fenomen mikroleće.

Radilo se o nevjerovatnom događaju jer je fenomen MOA-11-191/OGLE-11-0462 trajao neobično dugo - oko 270 dana i pokazao jako veliko povećanje. To je zainteresiralo naučnike te su odlučili provesti naknadna opažanja i analize. Posmatrali su to područje putem svemirskog teleskopa Hubble u osam odvojenih navrata sve do 2017.

Naoružani tim podacima, Sahu i njegovi kolege počeli su analizirati pristigle brojke i ustanovili da najviše odgovaraju opisu crne rupe. Zapravo, čak su uspjeli izmjeriti njenu veličinu i masu. Ustanovili su da je oko 7 puta masivnija od Sunca i da je njen horizont promjera oko 42 kilometra.

Dakle, naučnici su uspjeli u svemiru uočiti nevidljivi objekt promjera nekoliko desetaka kilometara koji je od nas udaljen više od 5000 svjetlosnih godina – što je zapravo nevjerovatno, piše Science Alert.

No, tu astronomi nisu stali sa svojim iznenađenjima. Uspjeli su i izračunati koliko se brzo taj objekt kreće kroz Mliječnu stazu - 45 kilometara u sekundi. To znači da se ne radi o običnoj crnoj rupi, već o onoj koja juri svemirom, a koju je u svemirska prostranstva izbacila supernova; odnosno eksplozija same zvijezde iz koje je i nastala.

Istraživanje naziva An Isolated Stellar-Mass Black Hole Detected Through Astrometric Microlensing predano je za objavu u časopis The Astrophysical Journal i dostupno je na arXiv-u.