Politika

Raskol u Čovićevom HNS-u pred vanrednu sjednicu: Ako je iskren, što ne podnese ostavku!? HDZ će učestvovati na izborima

Većina predstavnika hrvatskih političkih stranaka smatra kako će subotnje zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora imate veliki značaj za budućnost Bosne i Hercegovine, te očekuju da će se na zasjedanju utvrditi „donja granica” ispod koje niti jedan politički predstavnik Hrvata ne bi trebao ići.

"Očekujem konstruktivnu raspravu i ogroman odziv pozvanih izaslanika te da ćemo usvojiti zaključke koji će dati vrlo jasne odgovore na trenutnu poziciju hrvatskog naroda u BiH. Vjerujem da će svi zaključci i odluke biti u skladu s Ustavom i svim zakonima u BiH i da će jasno identificirati sve ono što BiH čini zarobljenom u ovom političkom blatu i sve ono što joj koči put prema EU i NATO-u. Mislim da ćemo kroz zaključke identificirati te probleme i dati valjane odgovore na izazove pred nama", izjavio je za Fenu predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Prvi čovjek HDZ-a 1990 smatra kako HNS mora utvrditi liniju ispod koje niti jedan politički predstavnik hrvatskog naroda ne smije ići.

"Niko od Hrvata nikada ne smije prihvatiti da će hrvatski narod biti brisan iz članaka 4 i 5 Ustava BiH, samim time niko nema pravo prihvatit dekonstituiranje Hrvata na način smanjenja ovlasti Doma naroda. To ćemo u subotu jasno potvrditi i to je naš minimum koji se odnosi na izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH", kazao je Cvitanović.

Na pitanje je li moguće da političke stranke s hrvatskim predznakom bojkotiraju opće izbore ako se ne postigne sporazum o izmjenama izbornog zakonodavstva, Cvitanović je odgovorio kako je još prerano zauzimati takve stavove.

"Naš stav je da trenutno nema uvjeta za raspisivanje izbora i da je postojeći izborni zakon, koji nije implementirao presude, protuustavan i protuzakonit. Smatramo da CIK nije tijelo koje bi smjelo uzeti sebi za pravo ulogu Parlamenta BiH i raditi promjene Izbornog zakona i na taj način raspisivati izbore. Ne želim spominjati riječ „bojkot”, želim dati prostor da se dođe do rješenja, da imamo ustavna i zakonita rješenja za održavanje izbora", poručio je predsjednik HDZ-a 1990.

Međutim, sudeći prema izjavama koje su date Feni, ima i raskola unutar HNS-a Dragana Čovića.

Poziv za učešće na vanrednom zasjedanju HNS-a dobio je i HRS, no još je neizvjesno hoće li se izaslanici te stranke pojaviti.

"HRS je na prošloj sjednici HNS-a napustio ovu instituciju zbog krajnje nedemokratskih, totalitarističkih metoda vođenja ove institucije. Poštujući osjetljivost trenutka, na poziv Tajništva HNS-a poslali smo popis naših izaslanika i uredno primili poziv. No, odluku hoćemo li učestvovati ili ne će donijeti tijela naše stranke. Mi nismo HDZ da predsjednik diktira stvari. U HRS-u, vjerovali ili ne, pita se većina", kazao je Feni predsjednik HRS-a Slaven Raguž.

Što se tiče zaključaka koji će biti usvojeni, Raguž smatra kako HNS mora donijeti „jasne i nedvosmislene poruke koje će ići u smjeru težnji ka Ustavno administrativnim reformama BiH, jer je više nego očigledno kako nama kao narodu nema održive budućnosti u ovakvoj BiH”.

"Od Hrvata se traži kompromis, iako živimo već u kompromisnoj situaciji gdje nam se gaze naša ljudska i građanska prava", ustvrdio je Raguž.

Prvi čovjek HRS-a uputio je kritiku na račun predsjednika HDZ-a BiH i HNS-a Dragana Čovića, kazavši kako bi on trebao preuzeti odgovornost, jer u posljednjih 18 godina nije riješio „hrvatsko pitanje” u BiH.

"Ako je toliko iskren u namjerama koliko nas u to želi uvjeriti, zašto ne podnese ostavku na čelnu funkciju HNS-a? Neka vodi svoju stranku, a neka HDZ ponudi nekog novog na čelo HNS-a. Naravno, utopija je da će politički vrh Hrvata imati sluha za ovo što sam naveo", poručio je Raguž.

Predsjednik HRS-a smatra kako sutrašnja sjednica HNS-a neće dodatno podgrijati političku atmosferu u BiH, a s približavanjem datuma izbora, po njegovim riječima, normalno je da će se politička retorika pojačavati.

Što se tiče samog održavanja općih izbora, Raguž smatra kako će se oni bez obzira na sve održati.

"Izbora će biti i svi će na njima sudjelovati. Ne zaboravite kako je HDZ sudjelovao na izborima i uredno popunio institucije vlasti na izborima 2002. nakon gnusnih nametanja Wolfganga Petricha, kako su sudjelovali na izborima 2014. nakon Platforme, ušli u koaliciju sa SDA i DF-om tada koja traje i dan danas i sudjelovali su u izbornom procesu 2018. kada su okolnosti iste bile kao i danas", kazao je Raguž.

Dodao je kako ne treba dovoditi u pitanje sudjelovanje na izborima, već sudjelovanje u vlasti na svim razinama, kako zakonodavnoj, tako i izvršnoj.