često se događa

Simptomi mučnine, nedostatka zraka i ubrzanog rada srca nestaju kad se pojavite u ordinaciji? Šta se krije u pozadini

S jednim nepisanim pravilom puno će nas se složiti. Iskusili ste neugodne i bolne simptome, međutim, za vrijeme boravka u čekaonici ljekarske ordinacije bolovi neobjašnjivo nestaju. Do prije samo nekoliko trenutka ste možda pomislili na najgore, a sad ste savršeno zdrava osoba. O kakvim bolovima uopće pričate?! Još gore, što ako vam liječnik ne povjeruje? Ovi i slični scenariji se doista događaju, a ovo su neki od mogućih uzroka.

Dugotrajni zdravstveni problemi

    "Nažalost, mnogi pojedinci s hroničnim bolestima mogu osjećati potrebu za stavljanjem dodatne težine nad svojim simptomima kako bi bili sigurni da će ih zdravstveni radnici shvatiti ozbiljno, što je fenomen koji je često potaknut strahom da će biti otpušteni ili zanemareni", rekao je Matt Glowiak, doktor nauka i licencirani klinički stručni savjetnik za mentalno zdravlje.

    Naime, ovaj je stručnjak kroz praksu čuo brojne priče u kojima su pacijenti pogrešno dijagnosticirani ili otpušteni jer njihov ljekar nije mogao otkriti glavni uzrok njihovog problema.

    "Ovaj začarani krug kontinuirano negativno utječe na um, tijelo i duh, pogoršavajući sve aspekte zdravlja", rekao je ističući kako takve situacije mogu u osobi izazvati paletu negativnih osjećaja, od zbunjenosti, razdraženosti pa do ozbiljne zabrinutosti. Zašto se to događa?

    • Simptomi prirodno fluktuiraju

    Činjenica da se osjećate sigurnije pod okom stručnjaka. Ipak, oni znaju bolje od vas i imaju alate što napraviti.

    "U nekim trenucima, simptomi se mogu pokazati kao prilično ozbiljni, dok u drugima naizgled nepostojeći", rekao je Glowiak dodajući da je to sasvim normalno.

    Složila se je i doktorica Katie Deming, onkologinja i TEDx govornica.

    "Simptomi mogu doći i proći i ne možemo očekivati da će se aktivirati na naredbu samo zato što smo u liječničkoj ordinaciji", rekla je ističući kako je njezin posao u takvim situacijama uzeti potpunu anamnezu kako bi shvatila u čemu je problem te pomogla pacijentu pronaći rješenje, bez obzira na to jesu li simptomi prisutni tokom posjeta.

    Mentalno zdravlje može utjecati na simptome

    Ponekad fizički simptomi rezultat su stresa. To, međutim, ne čini simptome manje stvarnima već su dobra smjernica, objašnjenje zašto se pojavljuju i nestaju.

    "Čak i somatoformni simptomi gdje osnovni psihološki problem dovodi do značajnih fizičkih simptoma, negativno utječu na ljude", rekao je Glowiak objašnjavajući kako komplikacije mentalnog zdravlja negativno utječu na fizičko zdravlje.

    Drugim riječima, kada stres nestane, simptomi poput mučnine, ubrzanog rada srca ili druge neugodne senzacije također mogu nestati. Nekima se taj trenutak može dogoditi u ljekarskoj ordinaciji, kada su okruženi drugima koji mogu pomoći.

    Okupirate svoj um

    Pokušavajući se uvjeriti da ste dobro u usporedbi s onima s većim problemima, možete također smanjiti simptome prije zakazanog termina u ordinaciji.

    "Većina ljudi smatra da njihova iskustva zapravo i nisu tako tragična kao druga i da ponekad nisu vrijedna spominjanja pa će se u tom trenutku i simptomi povući", rekla je Katherine Danley, socijalna radnica.

    Šta napraviti?

    Kako biste bili što prisebniji prije nego i dođe do takvih situacija, pokušajte sljedeće:

    Glowiak preporučuje vođenje dnevnika.

    "Ovaj model može pružiti konkretne dokaze za razgovore s ljekarima", objasnio je.

    Pokušajte odgovoriti na neka poput:

    • Kada se simptomi javljaju?
    • Koliko traju?
    • Jesu li povezani s nekim drugim aktivnostima (tjelovježba, obroci, nedostatak sna, posao)?
    • Javljaju li se redovno ili povremeno?
    • Postoje li stresori koji bi mogli biti povezani s ovim epizodama?
    • Što jasnije shvatite stvarne simptome te kada i kako se javljaju, to ćete bolje moći artikulirati problem - rekla je Deming.

    Iako je dijeljenje vašeg iskustva sa simptomima važno i korisno, Deming je potaknuo da dopustite ljekaru da postavi dodatna pitanja koja ima.

    "Znam da se ponekad može činiti kao da idu u nepovezanom smjeru, ali spajaju simptome na način koji im pomaže da oslikaju širu sliku problema i bolju procjenu stanja", rekla je.

    Povedite voljenu osobu sa sobom. Ovo isto može pomoći.

    Budite prisutni. Ovaj savjet je posebno važan u užurbanim danima.

    "Dišite duboko i oslonite se na osjećaj da ste u svom tijelu. U terapijskim seansama, tablica osjećaja može pomoći u tome", rekao je Danley.

    Doživjeti neugode koje loše utječu na mentalno zdravlje ne znači da ste sami. Traženje podrške od stručnjaka za mentalno zdravlje koji mogu pružiti alate za suočavanje i ostalih koji su isto proživjeli sigurno može pomoći.

    "Ako patite, ali vam kažu da ste savršeno dobro ili da nema uzroka problema, znajte da ne samo da niste sami, već zaslužujete podršku", zaključio je Glowiak.