Nakon što je napustio Specijalnu jedinicu bosanske policije, Dženis Kadrić preselio se u Dubai, gdje je imao novi posao – postao je tjelohranitelj jednog od najvećih evropskih narkošefova Edina Gačanina Tita.
Sa njim se preselila i njegova supruga, poznata TikTok i Instagram influenserka iz Bosne. U centru najpopularnijeg grada Ujedinjenih Arapskih Emirata živjeli su sa svojim mačkom, koga su nazvali El Čapo – vjerovatno po poznatom kralju droge, vođi meksičkog Sinaloa kartela, piše Krik.rs.
Dok je Kadrić pazio na sigurnost jednog od vodećih evropskih kriminalaca, njegova supruga radila je nešto što nije u skladu sa bezbjednosnim protokolima: na svom Instagram i TikTok profilu objavljivala je brojne fotografije i videa koji su pokazivali luksuzni život ovog bračnog para u Dubaiju. Njeni pratioci na društvenim mrežama mogli su da vide restorane koje posjećuje u Dubaiju, koja kola suprug vozi, te zgradu u kojoj žive. Napravila je Instagram profil i svom ljubimcu i na njemu također objavila desetine fotografija na kojima se mogla vidjeti unutrašnjost pozamašnog i skupocjenog stana u kojem su boravili od 2021. godine.
Dženis Kadrić sa suprugom u liftu u Dubaiju (foto: Instagram)
Onda je narkošef Gačanin uhapšen u novembru 2022. u Dubaiju, a Kadrićeva supruga privremeno je prestala da objavljuje sadržaj na društvenim mrežama.
Novinari OCCRP-ja i KRIK-a su, međutim, sačuvali fotografije. Radeći na međunarodnom novinarskom istraživanju „Dubai Unlocked” (Otključani Dubai), novinari su sa kolegama iz redakcije Belingket uspjeli da lociraju stan u kojem je Kadrić živio i tako otkrili njegovu vezu sa zanimljivim čovjekom.
Naime, ovaj stan od 187 kvadrata nalazi se na 37. spratu najviše zgrade na svijetu i najpoznatijeg simbola Dubaija – Burdž Kalife, a spojio je naizgled nespojive ljude.
Kadrićev zakupodavac bio je niko drugi do Kandido Nsue Okomo (Candido Nsue Okomo), korumpirani političar iz afričke države Ekvatorijalna Gvineja. Okomo je bivši direktor tamošnje državne naftne kompanije koji se danas nalazi pod istragom u Španiji zbog pranja novca.
Stan u Burdž Kalifi bila je jedna od nekoliko nekretnina koje je Okomo posjedovao u Dubaiju, a izdavao ga je Kadriću bar od 2021. godine, po cijeni od oko 50 hiljada eura godišnje – nižoj od tržišne, pokazuju dokumenti koje su prikupili novinari.
Ne zna se tačno kako su se njih dvojica spojila niti da li su stanar i stanodavac znali za upletenost u kriminal onog drugog. Nijedan nije odgovorio na pitanja koja su im novinari poslali.
Kandido Nsue Okomo (foto: Instagram)
Njihova priča je tipična za moderni Dubai, gdje se među vlasnicima i zakupcima nekretnina može naći mnogo osoba upletenih u kriminal.
Novinarska mreža OCCRP i norveški list E24 su tokom šestomjesečnog istraživanja u projektu „Dubai Unlocked” otkrili da mnoštvo osuđenih kriminalaca, bjegunaca, političara optuženih za korupciju ili njihovih saradnika, kao i sankcionisanih pojedinaca imaju nekretnine u Dubaiju.
Dubai ih privlači uglavnom zbog toga što Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) ne izručuju ljude koji su pod međunarodnim potjernicama i na taj način im omogućavaju zaštitu od međunarodnih istraga.
Rada Sterling, advokatica i zagovornica ljudskih prava koja vodi organizaciju za pravnu pomoć „Pritvoreni u Dubaiju”, kaže da vlasti UAE koriste bjegunce visokog profila kao „adute u pregovorima“.
„Postojanje (međudržavnog) sporazuma o izručenju nije ključno za to da li će Dubai uhapšene bjegunce i izručiti. Ključno je šta Dubai želi zauzvrat i da li država koja traži izručenje to ima.”
Supruga je često snimala Kadrića i videe objavljivala na svom TikTok nalogu. Posljednja fotografija je screenshot njihovog selfie videa na kojem se u pozadini vidi Burdž Kalifa.
Titov kartel - kratka historija
Četrdesetdvogodišnji Edin Gačanin, zvani Tito, jedan je od najvećih narkobosova porijeklom sa Balkana.
Rođen u Sarajevu, Gačanin se odselio u Nizozemsku, gdje je dobio državljanstvo i odakle je kontrolisao poslove međunarodnog šverca droge. Superkartel kojim je upravljao kontrolisao je čak trećinu uvoza kokaina u Evropu, prema podacima Europola. Blisko je sarađivao sa drugim značajnim narkogrupama – prije svega sa irskim klanom koji je predvodio Danijel Kinahan, također vlasnik stana u Dubaiju.
Narkobos Edin Gačanin Tito (lijevo) sa trenerom i Dženisom Kadrićem (desno). (foto: Instagram)
Gačanin je napravio veliki i relatvno brz uspon u narkoposlu, svjedoče različita policijska i tužilačka dokumenta do kojih su došli novinari KRIK-a i češkog portala Investigace.
U periodu od 2009. do 2012. godine posjećivao je Peru, državu koja spada među najveće proizvođače kokaina u Južnoj Americi, kako bi sklapao poslove, navodi se u dokumentu peruanskog tužilaštva.
Nakon ovih posjeta, Gačanin je u Južnu Ameriku nastavio da šalje svoje saradnike da preuzimaju pošiljke droge i šalju ih u Evropu.
Ovom kriminalcu naruku je išlo i to što su druge uticajne grupe koje su se bavile uvozom kokaina u Evropu bile razbijene u akcijama policije – poput čuvene „grupe Amerika” čiji je jedan od glavnih šefova Zoran Jakšić uhapšen u Peruu 2016. godine.
Ipak, tokom godina, neki od Gačaninovih saradnika nisu imali sreće i hapšeni su u policijskim akcijama, od kojih je najpoznatija bila početkom 2017. Tada je priveden srpski državljanin David Ćufaj, koji je iz Perua trebalo da prošvercuje dvije tone kokaina sakrivenog u isporuci špargli. Upravo Ćufajevo hapšenje je policiji u Južnoj Americi omogućilo da sazna da se nakon što je Jakšić završio iza rešetaka pojavio novi veliki evropski narkobos. Iako im nije bio poznat njegov identitet, u razgovorima peruanskih kriminalaca koje su prisluškivali, saznali su da ga zovu „don Tito“ i da je porijeklom sa Balkana.
Hapšenje Davida Ćufaja u Peruu (justiciatv.pj.gob.pe)
Do 2020. godine, prema podacima Europola, Titov klan je godišnje u Evropu slao čak 50 tona kokaina, koji je, osim u Peruu, kupovao i u drugim zemljama Južne Amerike u kojima se proizvodi.
Sredinom novembra 2022. godine, u okviru međunarodne policijske akcije „Pustinjsko svjetlo“, u Evropi su uhapšena 43 Gačaninova saradnika, a on i još petorica privedeni su u Dubaiju. Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata, međutim, ubrzo su ga pustile iz pritvora i nisu željele da ga isporuče nizozemskim vlastima koje su raspisale potjernicu za njim.
Gačanin je sklopio sporazum sa nizozemskim tužilaštvom i u novembru sljedeće godine osuđen je na sedam godina zatvora i novčanu kaznu od milion eura, a zauzvrat je priznao šverc 2,5 tona kokaina, proizvodnju blizu 400 kilograma sintetičke droge i uvoz u Nizozemsku 7,7 tona hemikalija za njeno pravljenje. Do danas, ipak, Gačanin nije otišao na izdržavanje kazne.
Sve ovo ga, kako tvrdi Europol, nije zaustavilo da nastavi da se bavi poslovima sa drogom.
„Uprkos hapšenju u novembru 2022. godine, istraga je pokazala da je meta visoke vrijednosti (Gačanin) nastavila usmjeravati trgovinu drogom iz izvornih zemalja Južne Amerike u Evropu i Australiju, iz svoje baze u Dubaiju. Sumnjiči se i da je odgovorna za proizvodnju sintetičkih droga u EU”, navodi se u dokumentu Europola.
Naredni udarac na mrežu ovog narkobosa bila je serija hapšenja u Bosni, a u kojima je na meti bio uži krug njegovih saradnika. Među njima su advokati, biznismeni za koje se sumnja da su Gačaninu pomagali da pere novac od droge, ali i policajci koji su mu pružali zaštitu.
Jedan od njih bio je i Dženis Kadrić – zakupac Okomovog stana u Burdž Kalifi.
Policajac, influenserka i mačak
Sarajlija Dženis Kadrić radio je u Specijalnoj jedinici Federalne uprave policije Bosne i Hercegovine prije nego što je postao jedan od najbližih Gačaninovih saradnika.
Njihove veze postoje bar od septembra 2016. godine, kada je Gačanin posjetio Sarajevo. Kadrić, tada i dalje aktivni policajac, sa kolegama je obezbjeđivao narkobosa tokom njegove kratke posjete rodnom gradu, prema dokumentaciji koju je objavio bosanski portal Istraga.
Kasnije je napustio policiju i otišao u Dubai, gdje je nastavio da radi kao lično obezbjeđenje vođe narkokartela. U javnosti je objavljeno i nekoliko njihovih zajedničkih fotografija iz ovog grada.
Edin Gačanin Tito (skroz desno) sa tjelohraniteljima među kojima je i Dženis Kadrić (drugi slijeva) u Dubaiju. (foto: društvene mreže)
Dok je pazio na bezbjednost šefa, Kadrić je u Dubaiju boravio u luksuznom stanu od 187 kvadrata koji je iznajmljivao upravo od Okoma, otkriva istraživanje „Dubai Unlocked”.
Kadrić je u stanu živio sa suprugom i mačkom kog su nazvali El Čapo – vjerovatno po poznatom kralju droge, vođi meksičkog Sinaloa kartela Hoakinu Guzmanu zvanom Niski (na španskom: El Chapo). Mačku su otvorili profil na društvenoj mreži Instagram gdje su redovno objavljivali fotografije iz stana. Upravo zahvaljujući profilu mačka, kao i Kadrićeve supruge, novinari su uspjeli da otkriju gdje se stan nalazi, a zatim i Kadrićevu vezu sa Okomom.
Novinarka Belingketa je analizirajući prikupljene fotografije i upoređujući ih sa mapom Dubaija i planom zgrade Burdž Kalifa uspjela da utvrdi o kojem se tačno stanu radi. Kada su saznali broj stana, novinari KRIK-a i OCCRP-ja su došli i do svih ugovora o zakupu koji su sklopili Kadrić i Okomo.
Jedan od koraka geolociranja stana (foto: Instagram nalog Kadrićeve supruge i Belingket
Kadrić je stan iznajmljivao bar od jula 2021, pokazuju ova dokumenta. Plaćao ga je ispod tržišne cijene – godišnji zakup koštao je Kadrića 200 hiljada AED (oko 50 hiljada eura) iako se tržišna vrijednost kretala između 212 i 260 hiljada AED (između 53 i 65 hiljada eura).
Ugovor o zakupu stana za 2023. godinu
U jednom trenutku Kadrić se ipak vratio za Bosnu i Hercegovinu. Tamo se preusmjerio na pranje novca od kokaina, kako se tvrdi u najnovijoj istrazi bosanskog tužilaštva.
Tu je i uhapšen u februaru ove godine, u akciji koju je tužilaštvo nazvalo „Konsiljere” (savjetnik). Ulogu ovog bivšeg policajca u kriminalnim poslovima razotkrile su poruke koje je sa drugim članovima grupe razmjenjivao preko mobilnih aplikacija za bezbjednu komunikaciju – Sky i Anom.
Tužilaštvo tvrdi da je Kadrić učestvovao u pranju kokainskog novac kroz firmu „Es Tech” iz Sarajeva. Direktor ove firme Alem Hodović, koji ima dvojno – bosansko i srpsko – državljanstvo, uhapšen je sa Kadrićem. Hapšenje je tada izbjegao vlasnik kompanije Stefan Papić jer u to vrijeme nije bio u Bosni i Hercegovini.
Kadrić i njegov mačak El Čapo zajedno proslavljaju rođendan. Uslikano u maju 2022. (foto: Instagram)
Kada je tužilac Sanjin Kulenović objašnjavao sudiji zbog čega Kadrić mora da ostane u pritvoru, glavni argument mu je bio upravo to što je živio u Dubaiju.
„Osumnjičeni Kadrić je u najmanje posljednje tri godine stalno boravio u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u Dubaiju”, istakao je tužilac. „Ukoliko bi se našao na slobodi sa lakoćom bi napustio Bosnu i Hercegovinu i otišao u Dubai nakon čega bi bio apsolutno nedostupan organima gonjenja Bosne i Hercegovine jer je opštepoznato da je Dubai postao mjesto gdje odlaze bjegunci raznih država i da ih Ujedinjeni Arapski Emirati ne izručuju drugim zemljama.”
Policija je u akciji „Konsiljere” zaplenila oružje, opremu koju vojska koristi za komunikaciju, skup automobil. Kod Kadrića je nađena veća količina keša – oko 55 hiljada eura, kao i platinum viza kartice Emirejts banke na njegovo ime.
Ipak, kada ga je tužilaštvo saslušavalo, Kadrić je istakao da je nezaposlen i da je „srednjeg imovinskog stanja“.
Sudija je prihvatio zahtjev tužilaštva i u februaru mu odredio pritvor, ali je iz njega pušten prije desetak dana.
Oružje i automobil zaplijenjeni prilikom hapšenja Kadrića u operaciji „Konsiljere” (foto: Tužilaštvo BiH)
Kadrić nije odgovorio na pitanja novinara o njegovim vezama sa Okomom koja su mu poslata preko advokatice. Ni njegova supruga nije odgovorila na pitanja koja su joj novinari poslali na mejl i preko profila na društvenim mrežama.
Nafta, muzika i korupcija
Kandido Nsue Okomo jedan je od moćnijih ljudi u Ekvatorijalnoj Gvineji, državi na zapadu Srednje Afrike. Njegova sestra je prva dama, supruga dugogodišnjeg predsjednika ove zemlje, diktatora Teodora Obianga Nguem Mbasoga.
Glavni izvor prihoda ove države, nekadašnje španske kolonije, je nafta, ali korist od toga imaju samo uticajni pojedinci. Predsjednik i ljudi okupljeni oko njega uživaju u bogatstvu – dok većina stanovništva grca u siromaštvu.
Kandido Nsue Okomo (u sredini) pokušava da napravi karijeru i u muzičkoj industriji (foto: Instagram)
Nsue Okomo imao je kontrolu upravo nad ovim najznačajnijim resursom – upravljao je nacionalnom naftnom kompanijom GEPetrol. Osim toga, bio je i ministar sporta i omladine.
U Španiji se našao pod istragom za korupciju i pranje novca i to u okviru poznatog „slučaja Viljareho”.
Nsue Okomo je, kako sumnja tužilaštvo, jedna od osoba koja je bivšem policajcu Hozeu Viljarehu davala novac kako bi prikupljao informacije za njih. On je navodno Viljarehu platio 5,3 miliona eura da skupi kompromitujući materijal o jednom od sinova predsjednika Ekvatorijalne Gvineje, s ciljem da ga diskredituje u borbi za nasljedstvo u porodici.
Kandido Nsue Okomo razgleda Dubai iz zgrade Burdž Kalifa (foto: Instagram)
Viljareho je uhapšen u novembru 2017. kada je i pokrenuta istraga. Za Okomom je španski sud raspisao potjernicu pošto se nije pojavio na zakazanom saslušanju.
U međuvremenu je pokrenut još jedan postupak protiv njega: špansko tužilaštvo sumnjiči ga i da je sa nekoliko drugih rukovodilaca GEPetrola nezakonito dolazio do novca iskorištavajući visoke pozicije u ovoj kompaniji, a potom ga investirao u nekretnine. Za ove zloupotrebe su koristili i ofšor firme preko kojih su novac preusmjeravali u zemlje Evropske unije, koristeći fiktivne firme i posrednike, vidi se u dokumentu o istrazi koji poseduju novinari.
Stan koji je u Dubaiju izdavao Kadriću samo je jedna od nekretnina koju tamo posjeduje.
U istoj zgradi, Burdž Kalifi, na 99 spratu, Nsuo Okomo ima još jedan stan, kao i još najmanje tri nekretnine u ovom gradu, otkriva istraživanje „Dubai Unlocked”.
Ovih pet nekretnina – četiri stana i vila – na tržištu vrede oko 15 miliona eura, pokazuju podaci do kojih je došao OCCRP.
Uprkos uticajnim pozicijama na kojima se nalazio i bogatstvu koje ima, Okomo se na Instagramu predstavlja prije svega kao – muzičar.
Ovaj kontroverzni afrički političar snimio je više pjesama i spotova, kao i kolaboracije sa pjevačicama iz Afrike.
ŠTA JE „DUBAI UNLOCKED”?
Okomo nije jedina osoba koja je pod istragom, a koji posjeduje nekretnine u Dubaiju.
Ovaj grad je, pokazuju podaci, postao utočište beskrupuloznih likova iz cijelog svijeta – od međunarodnih švercera kokainom, preko optuženih za finansijske prevare i pranje novca, do rođaka diktatora i sankcionisanih finansijera Hezbolaha.
Burdž Kalifa, najviša zgrada na svetu i simbol Dubaija (foto: Riyas Mohammed on Unsplash)
Među njima su Danijel Kinahan, vođa irskog narkokartela koji operiše i u Španiji, Velikoj Britaniji i UAE i koji blisko sarađuje sa kartelom Edina Gačanina Tita, Nizozemac Džozef Lajdekers, poznat i kao ‘Debeljuškasti Džos’, koji je na Europolovoj listi najtraženijih osoba zbog trgovine drogom; Pakistanac Obaid Kanani koji je zajedno sa ocem 2016. stavljen pod američke sankcije jer su navodno vodili organizaciju koja je prala novac švercerima droge.
Nekretnine u Dubaiju imaju i Salam Šebani, koji trenutno služi doživotnu kaznu zatvora u Švedskoj zbog pranja novca i podstrekavanja na dva ubistva, kao i Danilo Vunžao Santana Goveija, brazilski biznismen koji je optužen za pranje novca i prevaru izvršenu preko bitkoin piramidalne šeme.
Novinari su ova imena otkrili u međunarodnom novinarskom istraživanju koje su nazvali „Dubai Unlocked”, a u kome su istraživali vlasnike i zakupce stotina hiljada nekretnina u ovom gradu. Istraživanje je zasnovano na procurjelim podacima koji se odnose na 2020. i 2022. godinu, a do kojih je došao Centar za napredne odbrambene studije (C4ADS), nevladina organizacija iz Washingtona. Istraživanje, u kome su učestvovala čak 74 medija iz 58 država, su koordinisali norveški list E24 i međunarodna novinarska organizacija OCCRP.
Procurjeli podaci sadrže ime i prezime vlasnika svake nekretnine u Dubaiju i njihove lične podatke, koje su novinari koristili kao početnu tačku za istraživanje stvarnog vlasništva nad nekretninama u Dubaiju. Mjesecima su provjeravali ko su zapravo ljudi koji se pojavljuju u ovim podacima i potvrđivali da su vlasnici nekretnina, koristeći zvanične sajtove institucija, ali i druge javne baze podataka.
