Kriminal

Suđenje Arslanagiću i drugima: Vještakinja analizirala kako je trošen novac

Suđenje Edinu Arslanagiću i drugima, u predmetu gdje se terete za organizirani kriminal, nastavljeno je danas u Kantonalnom sudu Sarajevo

Direktnim ispitivanjem vještakinje finansijske struke Kerime Prašljivić, koju je angažirala odbrana, danas je u Kantonalnom sudu Sarajevo nastavljeno suđenje Edinu Arslanagiću i drugima. Terete se za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja. Optužnica uz Edina Arslanagića, bivšeg generalnog direktora Bosnalijeka, tereti i Šefika Handžića, Hasana Šepu, Aidu Selvić i Jasmina Šepu. Terete se za inkriminacije koje su, prema tužbenim navodima, počinili kao uposlenici farmaceutske kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo, te firmi - Brštanica d.o.o. Sarajevo i Carpe Diem Sarajevo.

Nalaz i mišljenje vještakinje Prašljivić, koju je angažirala odbrana prvooptuženog, fokusiran je na troškove restorana u sklopu Bosnalijeka. Zatim, na troškove prijevoza, kancelarijskog materijala, sitnog inventara, kao i detalje u vezi sa izgradnjom apartmanskog naselja Babin do. Također, odnosi se i na troškove službenih putovanja i špediterskih usluga.

Opća ocjena, koja proistječe iz predočenog nalaza i mišljenja, koji vještakinja, prema vlastitim navodima, temelji na uvidu u organizacijsku strukturu Bosnalijeka, određene dokumente i fakture, jeste „da analiziranim transakcijama nije nastupila šteta za Bosnalijek.

Osvajanje novih tržišta

Vještakinja u tom kontekstu podsjeća kako kompanije s većinskim privatnim kapitalom nisu obavezni postupati po Zakonu o javnim nabavkama. Ona tvrdi da internim, ni eksternim kontrolama nije prođaneo ništa neregularno u vezi s poslovanjem Bosnalijeka.

U osvrtu na poslovne izvještaje Bosnalijeka od 2005. do 2012. godine (inkriminirani period) vještakinja je podsjetila na Bosnalijekova milionska ulaganja u postrojenja i opremu, te proširenje proizvodnog programa s više desetina novih proizvoda, kao i osvajanje novih tržišta.

Bosnalijek je, prema prezentiranom nalazu, bio oslobođen od plaćanja poreza na dohodak. Razlog je da je kompanija imala ulaganja u osnovnu djelatnost, te da je više od 30 posto proizvodnje realizirano u sklopu izvoza,

Analizirajući svaku od spomenutih stavki, vještakinja Prašljivić je u u osvrtu na troškove restorana navela kako su odnosi u tom kontekstu regulirani Ugovorom o pružanju ugostiteljskih usluga između firme Brštanica i Bosnalijeka od 1. februara 2002. godine.

Nabavke za restoran

Kazala je kako su troškovi investicionog održavanja restorana padali na teret Bosnalijeka. Restoran je u vlasništvu Bosnalijeka (knjižen na kontu stalnih sredstava). Radi se o ulaganju koje povećava vrijednost ove kompanije, a da je Brštanica bila zadužena za tekuće održavanje, uključujući sitne opravke uređaja i sl.

Vještakinja je dodala kako nije evidentirala grešku u vezi s nabavkama, te da ni u izvještajima o eksternim kontrolama nije našla zabilješke o nepravilnostima prilikom nabavke opreme za spomenuti restoran.

U pogledu nalaza koji se odnosio na prijevoz uposlenika i poslovnih partnera na simpozije, seminare i prezentacije, u vezi s čime su bile angažirane firme Brštanica i Carpe Diem, vještakinja je u direktnom ispitivanju navela kako Bosnalijek nije bio upoznat o visini provizije za to posredovanje, budući da se radi o poslovnoj tajni svakog pravnog lica.

Navela je kako posrednik (Brštanica i Carpe Diem) nije morao imati vlastita sredstva prijevoza i mogao je angažirati treća lica. Vještakinja je ustvrdila kako je kod velikih kompanija uobičajeno da se angažiraju firme za usluge ili nabavku sredstava. Posebno ako se ne odnose na osnovni proizvodni program.

Analizirani su poslovni aranžmani u vezi s izgradnjom apartmanskog naselja na Bjelašnici, troškovi službenih putovanja i špediterskih usluga. Zaključeno je kako nije nastala šteta za Bosnalijek. Fakturisani troškovi u tim segmentima bili su i niži od planiranih.

Unakrsno ispitivanje

S obzirom na to da zastupnik optužbe nije dobio transkript s prošlog ročišta, zatražio je da unakrsno ispitivanje Prašljivić bude prolongirano. To je Sudsko vijeće prihvatilo, pa je nastavak suđenja u ovom predmetu zakazan za 24. oktobra.

Suđenje Arslanagiću i drugima, koje se odnosi na inkriminacije iz perioda 2005-2012. godina, počelo je polovinom oktobra 2016. godine. Sudi se na temelju optužnice iz decembra 2015. i u fazi je dokaznog postupka odbrane.

Akteri se terete za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, pranjem novca, poreznom utajom i krivotvorenjem službenih isprava. Terete se i za sklapanje štetnih ugovora, a u vezi s poslovnim aranžmanima Bosnalijeka i spomenutih firmi.