Kako raste prijetnja ruskom invazijom na Ukrajinu, čelnik evropske države s najdužim i najdubljim iskustvom saradnje s Vladimirom Putinom, uputio je savjet francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i ostalim svjetskim vođama koji žele shvatiti svog problematičnom istočnog susjeda, piše "New York Times".
"Što mislite o ovome ili onome - stalno me pitaju. I ja im nastojim odgovoriti", kaže predsjednik Finske Sauli Niinisto.
Predsjednik Niinisto (73) kaže kako on nije tek neko ko prenosi poruke između Istoka i Zapada, već i prevoditelj i tumač koji objema stranama objašnjava što misli ona druga strana.
Ratni bubnjevi sve glasniji
Odlazak Angele Merkel, koja je kao njemačka kancelarka godinama predvodila evropske pregovore s Putinom, učinio je Niinistovu ulogu važnijom, pogotovo sada kad su ratni bubnjevi sve glasniji.
Ali Niinisto nije optimističan. Prije i nakon njegovog posljednjeg dugog razgovora s Putinom prošlog mjeseca, primijetio je promjenu kod Rusa.
"Njegov stav, odluke i odlučnost - sve je to drugačije", kaže Niinisto i dodaje kako smatra da Putin osjeća kako mora iskoristiti sadašnji trenutak.
Kaže kako, teško je zamisliti da će se stvari vratiti na staro. Suprotstavljenje strane odbile su sporazum iz Minska na kojem Rusi insistiraju. Preostale opcije su daljnji pritisak Rusije na Evropu i nagovaranje Sjedinjenih Američkih Država da udovolji zahtjevima u nekoj doglednoj budućnosti ili, kaže Niinisto, rat.
Takav jednostavan govor učinio je Niinista u petoj godini njegovog drugog šestogodišnjeg mandata, silno popularnim u Finskoj. Neki ga uspoređuju s Urhom Kekkonenom, koji je na vlast došao 1956. i vladao Finskom sljedećih 25 godina tokom tzv. "finlandizacije" za vrijeme Hladnog rata.
"Volimo ga", kaže Juha Eriksson koji prodaje kožu sobova, konzervirano medvjeđe meso i sendviče s dimljenim lososom na tržnici uz zaljev.
"Moja generacija je imala Kekkonena i on je bio otac zemlje. I Niinisto je sličan takav. Šteta što mora uskoro napustiti dužnost."
Podrška Niinistu iznosi nevjerojatnih 90 posto, no on umanjuje svoju vlastitu popularnost i odbacuje tvrdnje da je neka vrsta "šaptača Putinu".
Brižljivo gradio odnos
"Pretjerano je reći da ja na neki način znam nešto više o Putinu ili njegovom načinu razmišljanja", kaže.
Oprezan je da ne uznemiri odnos koji je više od desetljeća brižno gradio, uključujući brojne sastanke, nebrojene telefonske razgovore ili partije hokeja na ledu.
Na pitanje tko bolje igra, diplomatski odgovara:
"Hokej igram čitav svoj život."
No naglasio je neke konkretne prednosti. Nakon što je dobio podršku Angele Merkel, rekao je da je 2020. pitao Putina bi li pustio Alekseja Navaljnog, vođu opozicije u Rusiji koji je optužio Putina da ga je pokušao otrovati, na liječenje u Njemačku.
Ured Alekseja Navaljnog kasnije je zahvalio Niinistu za tu intervenciju.
"On je prava osoba koju treba zvati kad želite shvatiti što se događa u sjeveroistočnom kutku Evrope i posebno ako želite razumjeti razmišljanje predsjednika Putina", kaže Alexander Stubb, bivši premijer i ministar vanjskih poslova koji je pratio Niinista prilikom susreta s Putinom.
"On je glavni mozak kad je u pitanju odmjeravanje političkih snaga i stručnjak je za pronalaženje ravnoteže."
Svjesni tenzija
To što je Stubb tako oprezan kad govori o predsjedniku, puno kazuje o golemoj Niinistovoj popularnosti i političkoj dominaciji u Finskoj, iako su svi svjesni tenzija među dvojicom političara.
Niinisto svoju moć izvlači iz ključnih sastanaka o nacionalnoj sigurnosti koje vodi te iz Ustava, u kojem stoji da vanjsku politiku "kreira predsjednik republike u saradnji s vladom".
"Predsjednik je taj koji vodi u saradnji", objašnjava Niinisto dajući jasno do znanja ko je prvi.
Finski zvaničnici kažu kako Niinisto privatno nije tako skroman, te je poznat po svojem dugom političkom pamćenju i osebujnom stilu.
"Ponekad me kritiziraju da se sjećam previše stvari iz svoje prošlosti ministra financija", kaže uz smijeh.
Unutarnja politika je teren premijera, trenutno tu dužnost obnaša Sanna Marin, 36-godišnja bivša trgovkinja i aktivistica protiv klimatskih promjena koja je u januaru izazvala Niinistov gnjev kad je novinarima kazala da je "malo vjerovatno" da će Finska postati članicom NATO-a za vrijeme njezina mandata.
"Nije nastala veća šteta", kazao je tada Niinisto, vidno se suzdržavajući.
Strateško oruđe
Na pitanje je li njezin komentar bio konstruktivan, kazao je:
"Ponovit ću: nije nastala šteta".
Opcija priključenja NATO-u u Finskoj je važna kao strateško oruđe za rješavanje pitanja s Putinom.
U zemlji koja obiluje izrekama o nepopravljivoj naravi Rusa ("Rus je Rus čak i ako ga ispečeš s maslacem"), Niinisto se prisjetio jedne izreke o ruskim vojnicima koja kaže: "Kozak uzima sve što nije pričvršćeno".
Unatoč tome što je Putin jednom rekao da će prijateljski finski susjedi postati "neprijateljski vojnici" ako se zemlja priključi NATO-u, Niinisto, koji se često hvali moćnom finskom artiljerijom, često ističe kako Finska ima pravo pridružiti se NATO savezu.
"To sam vrlo jasno rekao i Putinu", kaže Niinisto.
Također je razgovarao i s drugim vođama za koje smatra da su prijetnja demokratiji.
Tokom zajedničke press konferencije u Bijeloj kući 2019. godine, pogledao je tadašnjeg predsjednika Trumpa i kazao:
"Imate sjajnu demokraciju. Samo tako nastavite".
"On ne poštuje institucije", kazao je Niinisto o Trumpu, misleći pritom i na Evropsku uniju i na NATO.
Zabrinjavajući znak
Osim toga, Finac napad na Kapitol smatra vrlo zabrinjavajućim znakom kad je u pitanju američka demokratija.
No kad je o Putinu riječ, Niinisto je Trumpu pokušao dati neke smjernice prije sastanka 2018. u Helsinkiju. Prije javnog nastupa koji se naširoko smatrao pravom katastrofom za Trumpa, Niinisto je Trumpu kazao kako Putin "poštuje onoga ko uzvraća udarac".
I aktuelnom američkom predsjedniku predsjedniku Joeu Bidenu je kazao nešto slično uoči telefonskog razgovora dvojice predsjednika o Ukrajini prošlog mjeseca.
Osim poteškoća koje imaju s Putinom, Niinisto i Biden dijele i tragičnu prošlost. I Niinistu je supruga poginula u prometnoj nesreći 1995. ostavivši ga samog s dvojicom sinova.
"Znam što mu se dogodilo", kaže tiho Niinisto dodajući da će možda porazgovarati o tome s Bidenom, koji je također kao mladi političar u prometnoj nesreći izgubio ženu i kćer te ostao sam s dvojicom sinova.
"Možda ako ću imati prilike sjesti s njim i malo dulje porazgovarati".
Niinistu je bilo potrebno vrijeme da se oporavi, 2009. je postao predsjednik parlamenta i oženio se tada 31-godišnjom glasnogovornicom Nacionalne koalicijske stranke i pjesnikinjom Jenni Elinom Haukio. Zajedno su dobili još jednog sina, a njihovi su psi postali prave nacionalne maskote.
Opasna vremena
Prije nego je upoznao sadašnju suprugu, bio je zaručen s Tanjom Karpelom, bivšom Miss Finske koja je bila i zastupnica opozicijske stranke u parlamentu. Prekinuli su 2004., a Karpela se sada bavi treniranjem pasa koji traže sibirske leteće vjeverice.
Njihov prekid dogodio se u isto vrijeme kad je Tajland pogodio razorni tsunami te umalo odnio i njega i njegove sinove s kojima je ondje bio na godišnjem odmoru. Niinisto je preživio držeći se za rasvjetni stup skoro sat.
Sjećanje na taj traumatični događaj još uvijek mori finskog predsjednika koji je toga dana izgubio stotine zemljaka.
"Bili su to ljudi s kojima smo zajedno sjedili i doručkovali", kazao je Niinisto.
No to je bila prirodna katastrofa. Sada se nada da će njegov odnos s Putinom, i sitni koraci koje poduzima, pomoći njegovim partnerima da se izbjegne ljudska katastrofa u Ukrajini.
"Ovo su opasna vremena", kaže Niinisto.
