Region

Thaci se izjasnio da nije kriv pred sudom u Hagu

Bivši kosovski predsjednik Hashim Thaci izjasnio se da nije kriv pred Specijalnim sudom u Hagu o optužnici koja ga tereti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

“Optužnica je potpuno neosnovana. Ja se izjašnjavam da nisam kriv ni po jednoj tački optužnice”, izjavio je Thaci, javlja RSE.

Sve ovo je moglo bolje da se izvede

Optužnica specijalnog tužilaštva sa sjedištem u holandskoj prijestonici, bivšeg predsjednika Kosova tereti sa 10 tačaka, od kojih 6 tačaka potpadaju u zločine protiv čovječnosti a 4 tačke obuhvataju ratne zločine.

Bivši kosovski predsjednik ima veliku ekipu branitelja, koji dolaze iz SAD, Francuske Velike Britanije i Kosova, a prisutan u sudnici je bio samo advokat David Hooper iz Londona. On je prigovorio na način kako je objavljena optužnica tako što prema njemu, odbrana nije dobila adekvatno obaviještenje unaprijed da će početi postupak.

“Sve ovo je moglo bolje da se izvede. Ova djela su učinjena 22 godina ranije a sud radi na ovome pet ili šest godina i vi ste imali optužnicu barem prije šest mjeseci a mi smo tek saznali u četvrtak ili u srijedu uvečer. Nije bilo moguće da dovedemo cijeli tim u sudnicu. Sa naše strane ne možemo da shvatimo nikako zašto ova ustanova djeluje na ovakav način”, istakao je advokat Hooper.

Inače fotografi koji rade za instituciju suda su bili u prilici da na početku zasjedanja slikaju optuženog. Sudija je od njih zatražio da se Thaci ne slika zajedno sa stražarima.

Podsjetimo, Specijalno tužilaštvo u Hagu je 24. juna potvrdilo da je dva mjeseca ranije, odnosno 24. aprila, predalo optužnicu o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječanstva protiv kosovskog predsjednika.

Sudija prethodnog postupka je imao šest mjeseci na raspolaganju da potvrdi (u cjelosti ili djelimično) ili odbaci optužnicu. Rok je istekao u subotu 24. oktobra. Prema saopštenju specijalnog suda u Hagu, optužnica protiv bivšeg kosovskog predjsednika je potvrđena 26. oktobra.

Na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) zašto je optužnica potvrđena dva dana nakon isteka zakonskog roka, predstavnici Specijalnog suda su objasnili da je posljednji dan, bio u toku vikenda.

“Prema Poslovniku o postupku i dokazima, svaki posljednji dan roka koji pada na vikend, smatrat će se sljedećim radnim danom (pravilo 9 (4) Pravilnika). Kako je 24. oktobra bila subota, odluka je podnijeta sljedećeg radnog dana, tj. u ponedeljak, 26. oktobra”, odgovorio je za RSE, Michael Doyle, portparol specijalnih vijeća Kosova.

Pored Thacija, u istoj optužnici za ista djela se terete i njegovi saradnici iz perioda rata, Jakup Krasniqi, Kadri Veseli kao i Rexhep Selimi.

Krasniqi se izjasnio da nije kriv

Krasniqi je prvi od optuženih koji se pojavio u prostorijama Specijalnog suda u Hagu. On je uhapšen dan prije Thacija, odnosno 4. novembra. Ranije danas, 9. novembra, on se izjasnio da nije kriv za djela za koja se tereti pred Specijalnim sudom u Hagu.

“Ja želim da ponovim ovdje da se ne osjećam krivim niti odgovornim za bilo koju od optužbi iz tačaka potvrđene optužnice. Nisam kriv ni za šta što se nalazi u potvrđenoj optužnici. Ja se izjašnjavam da nisam kriv. Nema ničega što može da mi se prebaci”, izjavio je Krasniqi pred sudskim vijećem.

Bivši portaprol OVK i bivši predsjednik kosovske skupštine se u ponedjeljak prvi put pojavio pred sudijom iz prethodnog postupka nakon što je optužnica protiv njega potvrđena 4. novembra kada je on i uhapšen i prebačen u Hag.

Optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u periodu 1998. i 1999. godine na Kosovu, je naglasio da se čini velika nepravda prema kosovskom narodu.

“Optužnica je uvreda za nas i naš narod jer mi smo se jako dugo, u situaciji kada se odlučivalo o životu i smrti, opredijelili tome da stvorimo svoju državu u saradnji sa NATO, EU i UN. Mi svi zajedno smo bili udruženi oslobodilački poduhvat, mi smo bili poduhvat stvaranja države. A udruženi zločinački poduhvat su bili ne samo srbi u Srbiji već i rukovodstvo u Beogradu i oni koji su podržavali politiku Beograda”, rekao je Krasniqi.

Sud je inače po sudskoj dužnosti odredio braniteljicu Venkateswari Alagendra, iz Malezije, za Krasniqija koja se iz Kuala Lumpura javila videovezom.

Krasniqi, kako je sam naveo, prvobitno je planirao da se sam brani, što se ne dozvoljava po pravilniku ovog Specijalnog suda.

Jakup Krasniqi je imao primjedbe na tretman od trenutka hapšenja prošle nedjelje na Kosovu pa sve do prvog pojavljivanja pred sudskim vijećem.

“Vi nas nazivate učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata. Danas želim da izjavim da nikad u životu, ni u jednom slučaju nisam se ponašao prema ljudima na onaj način na koji su se prema meni ponašali u pritvorskoj jedinici i u prijevozu do ove zgrade. Ja se nikad nisam tako odnosio prema ljudima”, rekao je Krasniqi u sudnici.

Podsjetivši prisutne da je bivši jugoslovenski režim njega osudio u dva navrata, 1979. i 1982., Krasnići je ocijenio da su oni “bili pravičniji nego vi danas ovdje”.

"Tokom sjednice za prvo pristupanje sudu, sudija za prethodni postupak provjerava da li su ispoštovana prava optuženog, uključujući i njegovo pravo na pravno zastupanje, kao i da li optuženi razume optužbe za koje se tereti", saopšteno je iz Specijalizovanih vijeća Kosova.

Optužnica navodi da su se ratni zločini nezakonitog ili proizvoljnog hapšenja i lišavanja slobode, surovog postupanja, mučenja i ubistva, kao i zločini protiv čovječnosti kao što su zatvaranje, drugi nehumani postupci, mučenje, ubistvo, prisilni nestanci lica i progoni vršili najmanje od marta 1998. do septembra 1999. godine.

“Na nekoliko lokacija širom Kosova, kao i u Kukesu i Cahanu u sjevernoj Albaniji, pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) izvršili su krivična djela iz optužnice nad stotinama civila i lica koji nisu učestvovala u neprijateljstvima”, stoji u datom saopštenju i precizira da se među žrtvama našli “Srbi, Romi i Aškalije, katolici, civili za koje se vjerovalo da sarađuju sa srpskim vlastima ili da komuniciraju sa Srbima; Albanci koji su podržavali Demokratsku ligu Kosova (pokojnog predsjednika Ibrahima Rugove) ili bili povezani sa tom partijom, kao i sa drugim strankama za koje se smatralo da su protiv OVK”.