Vijesti

U rudnicima uposleni muzičari i kompozitori, restrukturiranje je obaveza

Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH.

Za početak kaže da imamo dvije kategorije snabdijevanja električnog energijom - javno snabdijevanje i tržišno snabdijevanje.

"Za domaćinstva neće biti povećanja cijene električne energije. Ni do Nove godine ni iza Nove godine. to je odluka Vlade FBiH, resornog ministarstva i to tako ostaje. Što se tiče tržišnog snabdijevanja moramo nekoliko stvari raščistiti i razjasniti. Elektroprivreda je javno preduzeće koje ima promet oko milijardu i sto miliona KM  od čega skoro pa polovina je na javnom snabdijevanju, tj. domaćinstva plus javna rasvjeta. Otprilike oko 200 miliona KM je na tržišnom snabdijevanju, a to su 10, 20, 35 i 110 kilovatna mreža i to je ovo što smo imali sve te sastanke vezano za raspravu hoće li ili neće biti povećanja cijena. I imamo negdje oko 250 miliona KM izvoza električne energije iz Elektroprivrede i uz to se doda još otprilike stotinjak miliona za trgovinu. Sad se fokusiramo na ovih 187 miliona prihoda koje imam Elektroprivreda za tržišno snabdijevanje. Od 1.1.2016. godine BiH je na otvorenom tržištu što se tiče električne energije i pravila su potpuno identična i u BiH i u Srbiji i u Hrvatskoj i u svim članicama EU. Dakle, referentna berza za BiH je HUPX u Mađarskoj. Ta cijena minus neki tržišni koeficijent je pravilo po kojem se određuje cijena prema tržišnim kupcima na tržišnom snabdijevanju. Tržišni koeficijent određuje Elektroprivreda i on se kreće od 1 do 8 eura i preko toga ne može. Svi kupci koji danas kupuju od Elektroprivrede BiH mogu kupiti od bilo kog drugog snabdjevača, a ima ih 20-ak u Federaciji, bez ikakvih problema i ne osvrćući se na rad Elektroprivrede."

Ističe da EP BiH ima dovoljno energije.

"Sutra nastavljamo jedan maratonski sastanak sa obje uprave EP BiH. Pokušavamo naći najbolji model kako odgovoriti da pomognemo upravo privredi koja se snabdijeva na modelu tržišnog snabdijevanja."

Džindić kaže da su svjesni da krhka privreda Federacije ne može prihvatiti veliko povećanje i da bi to dovelo po problema u poslovanju mnogim privrednim društvima, do poteškoća u radu pogotovo privrednih društava koja imaju veliki uticaj u svojoj proizvodnji el. energije. To su livnice, željezare, kovačnice. Imamo još jedan fenomen da, recimo 10.000 privrednih društava ima potpisane ugovore sa EP BiH, vezano za tržišno snabdijevanje. Od tih 10.000 desetak privrednih društava troši 80% električne energije. I taj fneomen moramo uključiti u razradu modela za tematsku sjednicu Vlade FBiH."

Velika je potražnja za električnom energijom

Pojašnjava da ima nekoliko varijanti modela.

"Ne želimo nikome da odmogne, ali želimo da pomognemo svakome jednako, naravno vodeći računa o zaštiti prvenstveno radnih mjesta. To će nam biti uslov broj 1 prilikom kreiranja modela. Od ovih 10 kompanije koje su najveći potrošači, dvije su već povećale cijene svojih proizvoda preko 100% i uglavnom se radi o exportu. I sad traže od EP BiH i Vlade da se pomogne. Dakle moramo biti jako obazrivi. Razmišljali smo da podijelimo čak i po vrstama industrije, međutim bojimo se da bi ta analiza trajala dugo, a vremena nema. Ovdje se radi o pripremi ugovora za 2022. godinu. Većina ovih privrednih društava ima potpisane ugovore koji još uvijek traju i traju do kraja ove godine."

Džindić ističe da je došlo do povećanja cijene nafte, benzina, ulja, maziva, gume, svih repromaterijala, dinamita i sve što je potrebno da se obezbijedi siguran i stabilan proces proizvodnje u rudnicima.

"Dakle ako imate poskupljenje od 10 do 100% svih tih komponenata koje utiču na siguran rad u rudnicima, logično je da imate i povećanje cijene uglja."

Na pitanje zašto uopće dolazi do poskupljenja elektrilne energije, odgovara: "Radi se o velikoj potražnji za električnom energijom. To je postcovid vrijeme gdje privrede naglo povećavaju prozvodnje i žele stići ono što su propustile u vrijeme pandemije. Drugi razlog je povećana cijena plina, povećana potražnja za plinom. Dosta je primijećeno da ljudi sa plinskog prelaze na elektro grijanje upravo zbog cijene električne energije. To je proizvelo dupli efekat, pa je povećanja cijena i plina i električne energije. Treći razlog ovako drastilčnog povećanja cijena električne energije je pad proizvodnje iz vjetroelektrana u Evropi. Dakle potpuni pad, potpuni krah i onda je aktivirano sve što se može aktivirati da ne dođe do pada sistema. Četvrta stvar je taksa CO2. Dakle to su četiri stvari koje su dovele do ozbiljnog poremećaja."

Energetska tranzicija se mora sprovesti

Kada je riječ o plinu kaže da se cijena neće povećavati do Nove godine.

"Apsolutno smo zavisni od jednog pravca snabdijevanja, jednog dobavljača i to je i razlog da ubrzamo projekat južne interkonekcije."

O situaciji u rudnicima Džindić kaže da je plan restrukturiranja u početnoj fazi.

"To je plan koji podrazumijeva i dobro i zlo. Dakle podrazumijeva i smanjenje određenog broja radnika koji opet nisu rudari nego su radnici koji prate određene službe itd. Imate u rudnicima zaposlene i žurnaliste, tesare, limare, bravare, muzičare, kompozitore, itd. Dakle to je sektor koji ne treba taj kadar. Tu trebaju rudari i minimalna pratnja režijskog osoblja. Napravili smo jedan sporazum između sindikata i EP BiH i EP BiH je taj sporazum u potpunosti ispoštovala, do zadnje tačke. Imamo određeno protivljenje od strane sindikata vezano za određene pravilnike o radnom učinku i radu. Ja ću vrlo brzo pozvati na sastanak gdje ćemo probati da dogovorimo i taj segment da se riješi na obostrano prihvatljiv način."

Navodi da smo dio energetske tranzicije i da je moramo sprovesti ili će doći do urušavanja sistema.