BHDoktor

U zdravom tijelu, zdrav duh: Zašto su fizički aktivni ljudi sretniji od onih koji ne vježbaju

U zdravom tijelu, zdrav duh vježba

“U zdravom tijelu zdrav duh” je dobro poznata izreka koju često verbaliziramo, ali teško realiziramo. Balansiranje zdravog tijela i duha ključno je za cjelokupno zdravlje, a veza između fizičkog i psihičkog blagostanja poznata je od pamtivijeka.

U modernom, digitalnom dobu u kojem živimo, sjedilački i pasivni način života pomalo oduzima vitalnost našim tijelima i umovima. Iako je poboljšao naše živote na mnogo načina, tehnološki napredak je značajno utjecao na našu biologiju života koja se promijenila u virtualnoj stvarnosti.

U zdravom tijelu zdrav duh – značenje

Veza između fizičkog i psihičkog zdravlja je dvosmjerna. Osim što oslobađa od stresa te negativnih i tjeskobnih misli, tjelesno vježbanje stabilizira cjelokupno raspoloženje pojedinca, poboljšava pamćenje i koncentraciju te pruža opći osjećaj blagostanja.

Isto tako, zdrav duh, odnosno zdrav um, koji uključuje emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje, utječe na to kako razmišljamo, osjećamo se i ponašamo. Djeluje u skladu s tijelom, utječe na to kako se nosimo sa stresom, odnosimo prema drugima i donosimo odluke.

Ono što odlučujemo zadržati u našem umu itekako utječe na naše tijelo, isto kao što i ono što serviramo tijelu utječe na zdravlje uma.

Tjelesna aktivnost povezana je s pozitivnim učinkom na raspoloženje i kvalitet života, a suprotno tome, tjelesna neaktivnost povezana je s više negativnih emocija. Tjelovježba nas usmjerava na kretanje, praćenje vlastitog napretka, truda i ovladavanja zadacima što najviše utječe na održavanje motivacije i pozitivno raspoloženje.

Percepcije našeg fizičkog “ja” povezane su sa samopoštovanjem, odnosno percepcijom i shvaćanjem vlastite vrijednosti.

Prema nekim studijama, tjelovježba ima slab do umjeren učinak na smanjenje anksioznosti, ali umjeren do visok učinak na smanjenje depresivnih simptoma. Svakako je važno naglasiti da se ovdje ne govori o intenzivnoj i dugotrajnoj tjelovježbi nego o umjerenoj fizičkoj aktivnosti koja je svakodnevna (čak 30 minuta umjerenog vježbanja 3 – 5 puta tjedno može značajno poboljšati mentalno zdravlje).

Činjenica je da ne uzimaju svi u obzir ove poveznice te se usmjeravaju samo na jedan ili drugi aspekt funkcioniranja, ali nužno je educirati stručnjake da se usredotoče na vezu između tijela i uma.

Zašto je oslabila veza između tjelesnog i duhovnog?

Iako mnogi još uvijek ne shvaćaju ozbiljnost situacije modernog doba koja nas sve više vodi prema atrofiji tijela i umova, obavljajući sve više ljudskih funkcija putem digitalnih alata, sada već postajemo svjesniji da više nema zdravog čovjeka koji ne pati od nekih fizičkih ili psihičkih problema.

Pitanje je jesmo li se mi uopće prilagodili brzim i brojnim promjenama koje su nas preplavile, a tko zna hoće li se i mlađe generacije uspjeti nositi s takvim životnim okolnostima.

Evolucijski gledano, ljudsko tijelo je kreirano za kretanje, još tamo od lovaca skupljača koji su prelazili velike udaljenosti u lovu na plijen i skupljanju hrane. Naše tijelo je pratilo potrebe i promjene koje su se događale, a razvojem mozga i prefrontalnog korteksa, sjedišta ljudske inteligencije, postali smo bolji lovci, uštedjeli energiju i smanjili trase putovanja.

S vremenom se ljudski odnos prema tjelesnosti i prirodi mijenjao, od preseljenja u gradove i zapošljavanje u tvornicama, do toga da smo danas naučili obavljati baš sve “od doma” – od posla, kupovine, prehrane, druženja, edukacije – sve možemo online.

Paradoksalno, što je čovjek više preuzimao kontrolu nad prirodom, to je više jačala nepovezanost s prirodom i vlastitom biologijom. Htjeli mi to priznati ili ne, to je potpuno oslabilo vezu između tjelesnog i duhovnog, zaboravljajući koliko naše kognitivne i tjelesne funkcije atrofiraju iz dana u dan.

Kako ojačati vezu između fizičkog i psihičkog zdravlja?

Kretanje je jedna od primarnih ljudskih potreba, a naše tijelo je kreirano za kretanje. Samo 30-ak minuta tjelesne aktivnosti dnevno, čak i u obliku hodanja i šetnje, toliko može dugoročno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje.

Da bismo postigli otporan misaoni i kreativni sustav našeg uma, trebamo se više usmjeriti na svakodnevno razgibavanje mišića u tijelu. Tjelesna aktivnost bistri i pročišćava um od negativnih misli te ostavlja dovoljno prostora za nove, svježe i kreativne ideje koje povećavaju proaktivnost i osjećaj zadovoljstva.

Redovna tjelesna aktivnost preduvjet je za mentalnu, fizičku i profesionalnu dugovječnost.

Mozgu je potrebno kretanje kako bi se stvarale i rasle nove neurološke mreže, smanjile upale, oslobađali neurotransmiteri koji utječu na poboljšanje raspoloženja (endorfin, dopamin, serotonin itd.). Vježbanje je neka vrsta distrakcije od začaranog kruga negativnih misli s kojima se svakodnevno hranimo, a koje hrane depresivne simptome.

Isto tako, shvaćanje uzroka nastanka takvih misli značajno utječe na naše svakodnevne izbore – hoćemo li ostati zatvoreni cijeli dan ili izaći vani i udahnuti svježeg zraka i razgibati se?

Historijski gledajući, naš mentalni sklop je prilagođen životu teškog fizičkog rada. Vrijeme je donijelo mnoge promjene, pa tako i potpuno neprirodan sjedilački način života koji je pridonio nastanku brojnih bolesti (depresija, anksioznost, pretilost, kardiovaskularne bolesti itd.).

Civilizirani život postao je previše pasivan, a ljudi sve teže podnose fizički napor i neizvjesnost budućnosti, što dovodi u pitanje koliko ćemo zapravo uspjeti održati zdravo tijelo i zdrav duh u ovakvom načinu života.

Osim fizičkog kretanja, poticanje još nekih mentalnih navika može ojačati vezu između fizičkog i psihičkog zdravlja:

intelektualna znatiželja – istražujte nove stvari i odvažite se ući u nepoznata područja o kojima tek trebate saznati informacije

poticanje kreativnosti – stvarajte nove ideje i pronalazite nove načine rješavanja problema

podrška i povezanost s okolinom – bliski i kvalitetni ljudski odnosi značajan su prediktor ispunjenog i sretnog života

mentalna i duhovna higijena – redovito preispitujte vlastite misli, shvatite kako ih restrukturirati i usmjeriti u pozitivnom smjeru

energetska ravnoteža i pravilna prehrana – budite svjesni kakvu hranu odabirete i koliko vam je hrane potrebno s obzirom na potrošnju energije u danu

jednostavnost života – za sreću je zaista potrebno malo, a redovno osvještavanje onoga što već imate, a za što možda još niste danas zahvalili, put je prema ljepoti jednostavnog života.