Vijesti

Umjetna inteligencija otkriva političko opredjeljenje skeniranjem mozga?

Biraju li ljudski mozgovi političku orijentaciju izborom ili su takvi zato jer je ona dio funkcionalne moždane strukture?

Na ovo pitanje koje podsjeća na dilemu kokoš ili jaje odgovor je pokušao dati tim znanstvenika sa sveučilišta Ohio, sveučilišta Pittsburgh i sveučilišta u New Yorku koji su posegnuli za moćima umjetne inteligencije, piše OSU.

Prema njihovom otkriću, umjetna inteligencija može precizno pogoditi nečiju političku orijentaciju skeniranjem njihovog mozga. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu PNAS Nexus.

Znanstvenici su uz pomoć tehnika za skeniranje mozga već prije pokušali ući u neuroznanstvene temelje političkih uvjerenja. Primjerice, jedan eksperiment je pokazao da mozgovi liberala i konzervativaca reagiraju različito na "nabijene" riječi u političkim videima, prenosi Tportal.hr.

Prema najnovijoj studiji, znanstvenici su promatrali i snimali funkcionalnu povezanost mozgova 174 zdravih mladih odraslih osoba pri vršenju raznih jednostavnih zadataka poput čim bržeg stiskanja iskačuće tipke u zamjenu za novčanu nagradu, uparivanje imena s licima ili odgovaranja na pitanja oko pročitane priče odgovorima istina/neistina.

Subjektima su mozgovi također skenirani tokom odmora - dok su bili budni i opušteni uz zatvorene oči.

Mjerenje funkcionalne pvezivosti (FP) je relativno rijetka praksa u političkoj neuroznanosti.

FP referira na načine kojima razni dijelovi mozga mogu istovremeno prikazati slične aktivnosti kao da međusobno komuniciranju.

Istražitelji su iskoristili tehniku dubokog učenja podi imenom BrainNetCNN koja radi na superračunarima u centru u Ohiju kako bi analizirali funkcionalnu povezivost podataka raznih zadataka te ih povezala sa subjektovom političkom ideologijom koja se mjeri u skali od jedan do šest (od vrlo liberalan do vrlo konzervativan).

BrainNetCNN također je uspio koristiti podatke kako bi predvidio političku ideologiju uz 70 posto preciznosti, što je slično propitkivanju nečije političke orijentacije temeljene na uvjerenjima njihovih roditelja - što se obično smatra jednom od najjačih ideologija predviđanja u polju političkih znanosti.

"Ova studija predlže da biološki i neurološki korijeni političkog ponašanja sežu dubljen nego što smo do sad mislili", kažu znanstvenici.

Premda su rezultati istraživanja sami po sebi zanimljivi, riječ je i dalje o lovu na uzorke. Model je, tim rečeno, robustan i primjenjiv ako je temeljen na velikoj i raznovrsnoj skupini.

U ovom su slučaju sve bili mladi odrasli ljudi, od kojih je sedam od deset bilo libealnog opredjeljenja. Model upravo zato ne bi radio da je testiran na drugim ljudima.

Štoviše, umjetna nam inteligencija i dalje ne može reći sve o neurološkim korijenima ideologije - ona za to nije napravljena.