Vijesti

Usklađivanje vanjske politike sa EU od ključnog je značaja za BiH

Usklađivanje vanjske politike sa EU

Jedan od suštinski najvažnijih koraka koje Bosna i Hercegovina (BiH) treba napraviti u cilju pristupanja Evropskoj uniji (EU), jeste usklađivanje vanjske politike sa EU. Bosna i Hercegovina, kao i druge države u regionu, vrlo se rano opredijelila za članstvo u EU kao za jedan od svojih strateških prioriteta, pa se obaveza za usklađivanjem sa EU i približavanjem stavova ne čini posebno zahtjevnom ili inkompatibilnom s utvrđenim prioritetima.

Logičnim se čini i kontinuirano ulaganje u razvoj diplomatsko-birokratskih kapaciteta. Pa, ipak, BiH je u oblasti vanjske, sigurnosne i odbrambene politike ostvarila tek "izvjesni nivo pripremljenosti", a u iznimno teškim političkim okolnostima, pokušavamo podići nivo usklađenosti sa stavovima EU.

Generalno, ostvarivanje članstva ili proces približavanja članstvu u EU podrazumijeva ispunjavanje političkih, ekonomskih i pravnih kriterija (tzv. Kriteriji iz Kopenhagena). Dio političkih kriterija odnosi se na postepeno usklađivanje vanjske politike država kandidatkinja s vanjskom politikom EU – to je i jedno od poglavlja pregovora s EU i oblasti u kojima se ocjenjuje ostvareni progres u godišnjim izvještajima Evropske komisije o napretku.

Profesorica sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović-Miraščija koja je i jedna od vodećih eksperata u oblasti diplomatije i eurounijskih integracija, kaže na početku našeg razgovora da je ta tema u BiH nedovoljno istražena i nedovoljno zastupljena, i to ne samo akademski, već i posmatrajući s praktičnog političkog aspekta.

Profesorica Džananović-Miraščija pojašnjava da, osim političkog svrstavanja uz EU, postoji i međunarodnopravni aspekt ove obaveze.

EU testira političko i simboličko opredjeljenje država

"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, također, predviđa obavezu usklađivanja sa stavovima EU kad je riječ o vanjskoj, sigurnosnoj i odbrambenoj politici. Dva posljednja elementa - sigurnost i odbrana se, nažalost, vrlo često izostave, iako su sastavni dio poglavlja 31 u šestom pregovaračkom klasteru. Uz to, Evropska unija zahtijeva i prati nivo diplomatsko-birokratske pripremljenosti za preuzimanje obaveza i prava koje članstvo u EU podrazumijeva u ovoj oblasti.

Putem ovih uvjeta, EU testira političko i simboličko opredjeljenje država, njihovu sposobnost usaglašavanja i zajedničkog djelovanja s institucijama i članicama EU, ali i spremnosti za kontinuirano ulaganje u razvoj konkretnih diplomatsko-birokratskih kapaciteta za interakciju s EU institucijama i članicama, ali i djelovanje u širem međunarodnom kontekstu kojim se EU i strukturalno i svakodnevno bavi. U tom smislu, u sklopu ovog poglavlja prate se i regionalni odnosi, kao i stavovi i aktivnosti u sklopu drugih međunarodnih organizacija", objašnjava Džananović-Miraščija.

Džananović-Miraščija: EU testira političko i simboličko opredjeljenje država (Foto: FPN)

U 2021. godini BiH je imala rekordno nisku usklađenost vanjske politike sa EU - svega 38%. U prošloj godini je zabilježen značajniji napredak - ostvarili smo usklađenost od 81%. A u narednom izvještaju koji će biti objavljen u oktobru ove godine ćemo vidjeti kako nas je Evropska komisija ocijenila u 2023. godini.

Što se tiče regionalnih zemalja, Albanija i Crna Gora već deset godina imaju 100% usklađenost, a u 2022. godini se tom klubu pridružila i Sjeverna Makedonija, dok je Kosovo to ostvarilo samoinicijativno.

"Srbija, očekivano, ima probleme s usklađenošću, i to ne samo zbog Rusije", mišljenja je ova ekspertica.

"Nema veće misije za BiH od usklađivanja vanjske politike"

Vanjskopolitički analitičar Slobodan Šoja smatra da, kako kaže, generalno gledano nema većeg zadatka, misije, dužnosti, obaveze…, za našu državu i naše vlasti kao što je ispunjavanje svih uslova i predan rad da postanemo članica EU.

"Tome jednostavno mora sve biti podređeno. Mislim da mi nikad nismo na djelu pokazali ni odlučnost ni posvećenost da želimo iskreno postati dio EU, pa zato neprestano dobijamo upozorenja u tom smislu. Nije opravdanje za našu pasivnost činjenica da ni EU nije iskrena prema nama da nas istinski želi vidjeti u EU. Ja tvrdim da te želje nema, ali to za nas ne treba biti nikakva prepreka, naprotiv, treba se dvostruko truditi, zbog nas, a ne zbog EU", stava je Šoja.

Ističe da se usklađivanje naše vanjske politike sa EU mora posmatrati iz dva aspekta.

Šoja: Sve mora biti podređeno usklađivanju vanjske politike sa EU

"Prvi je poslušno vojnički: pošto Bruxelles od nas to očekuje, onda moramo krenuti u izvršenje, nezavisno od toga da li nam to odgovara ili ne, naročito kad se nalazimo na samom početku kandidatskog statusa. Drugi je, pak, vezan za naš suverenitet i nezavisnost koji bi nas u principu trebali nagnati da sa više opreza usklađujemo našu vanjsku politiku sa vanjskom politikom EU, jer one po svakoj logici ne mogu svugdje biti potpuno kompatibilne.

U stanju u kojem se nalazimo i imajući u vidu strašni zaostatak na našem evropskom putu, nemamo mnogo izbora i trebamo što više uskladiti našu sa vanjskom politikom EU. Nevolja je što je to lakše kazati nego izvesti", kaže Šoja za Raport.

Usklađivanje vanjske politike u odnosu prema Rusiji

Na pitanje kolika je važnost provođenja takve politike kroz primjer usklađivanja vanjske politike prema Rusiji, odnosno ratu u Ukrajini, ekspertica Džananović-Miraščija kaže da je domet vanjskopolitičkog utjecaja EU na BiH oduvijek bio ograničen utjecajem koji su imali SAD i Rusija, iako je, kako kaže, EU van svake sumnje najangažiraniji i ekonomski i najvažniji partner, ali i strukturalno najzahtjevniji.

Navodi da Evropska komisija ocjenjuje stepen pripremljenosti i usklađenosti kako bi utvrdila da li, u kojoj mjeri, i na koji način, država ispunjava ovaj dio političkih kriterija, ali usput identificira faktore i aktere koji utječu na veći ili manji stepen usklađenosti.

"Ti se akteri, uobičajeno, nazivaju malignim jer ometaju ostvarivanje utvrđenih političkih prioriteta i međunarodnopravnih obaveza. Usklađenost s vanjskom politikom EU, u konkretnim međunarodnim okolnostima, jasan je indikator stvarne utemeljenosti deklarativnih vanjskopolitičkih prioriteta, ali i dometa transformativnog i strukturalnog vanjskopolitičkog djelovanja EU, pogotovo u odnosu na druge aktere prisutne u regionu u različitim kapacitetima.

Drugim riječima, domet vanjskopolitičkog utjecaja EU na BiH, oduvijek je bio ograničen utjecajem koji su imali SAD i Rusija, iako je EU, van svake sumnje, najangažiraniji i ekonomski i najvažniji partner, pa i strukturalno najzahtjevniji. Unija je to evidentirala godinama, i nije tome pridavala previše značaja. Region je bio dovoljno daleko od članstva, daleko od primarnih političkih tokova za EU, pa je EU tolerirala postojanje posebnih interesa i veza."

Kaže da je ruska invazija na Ukrajinu osvijestila drugačiju geopolitičku realnost za EU, u kojoj je, kako navodi, svrstavanje kandidata za članstvo imperativ, ne samo u simboličkom, već i vrlo praktičnom smislu.

"Politički pritisak EU na BiH i Srbiju će rasti"

"Svojevrsni 'džepovi' ruskog utjecaja više nisu prihvatljivi, kao ni načini na koje bi BiH, ili bilo ko drugi iz regiona, mogla pomoći da se EU sankcije prema Rusiji dezavuiraju. U tom smislu je i pitanje usklađenosti s vanjskom, sigurnosnom i odbrambenom politikom EU dobilo na značaju i sasvim je izvjesno da će politički pritisak Unije na BiH i Srbiju, u smislu usklađivanja sa EU stavovima, samo rasti.

Nažalost, to za nas ne mora da znači da ćemo uspjeti povećati stepen usklađenosti. Prije bih računala na mogućnost da ruski pijuni na bh. političkoj sceni blokiraju proces ili odustanu od EU puta. Pogotovo ukoliko novac od EU namijenjen projektima u entitetu RS ostane blokiran", kaže profesorica Džananović-Miraščija za Raport.

Što se tiče nesuglasica u Predsjedništvu BiH po pitanju zauzimanja stava oko invazije na Ukrajinu, izdvojila je dvije "vrlo bitne stvari".

Navodi da je to, prije svega, donošenje nove vanjskopolitičke strategije.

Pojašnjava da članstvo u EU, kao jedan od neupitnih, strateških prioriteta, podrazumijeva i kontinuitet politike usklađivanja sa stavovima i sankcijama EU.

"Logično je i opravdano insistirati na ispunjavanju političkih i međunarodnopravnih obaveza. To je okvir koji omogućava popunjavanje vanjske politike BiH i drugim relevantnim sadržajima, pa i orijentir za situacije u kojima postoje ozbiljne dileme kako postupiti i, prije svega, kako zauzeti stav koji neće nanijeti štetu dugoročnim interesima i Bosne i Hercegovine."

Dodaje da taj aspekt treba biti jasno i glasno iskomuniciran prema svim našim međunarodnim partnerima, kako bi izbjegli eventualna "razočarenja i nerealna očekivanja od nas".

Neutralnost BiH po pitanju rata u Ukrajini

Drugi aspekt je, navodi dalje, sama priroda osporavanja normi EU.

"Zahtjev za, tobožnjom, 'neutralnošću' BiH po pitanju ovog sukoba nije samo lažan i licemjeran, već i duboko nehuman i anticivilizacijski. 'Neutralnost' u ovom slučaju je vrlo jasno svrstavanje na stranu agresora. Iako je sasvim jasno da u BiH nema saglasnosti za promjenu stava koji je usvojen u martu 2014. godine, a potvrđen svrstavanjem uz deklaraciju visokog predstavnika EU iz 2015. godine povodom ilegalne aneksije Krima i Sevastopolja, na tome se iz bh. entiteta RS upravo i insistira jer bi to otvorilo put geopolitičkom izdvajanju BiH iz euro-atlantskog političkog i sigurnosnog okvira i tokova", kaže profesorica sa FPN-a koja je i autorica brojnih tekstova vezanih specifično za ovu temu.

Slobodan Šoja kaže da je praćenje i usklađivanje vanjske politike BiH sa EU za našu zemlju osnova svega.

"A to je istovremeno i pitanje ozbiljnosti države. Ako smo nedvosmisleno i jednoglasno poslali poruke sa svih adresa da smo potpuno za ulazak u EU onda je elementarna dužnost da to pretvorimo u djelo i da ne ostane sve na riječima."

Na pitanje koliko je generalno, uopćeno govoreći, važno pratiti vanjsku politiku EU, koje su pogodnosti i standardi praćenja takve politike i šta to znači za nekoga ko je kandidat za pristupanje Uniji kao što je BiH, profesorica Nedžma kaže da je to veoma važno pitanje jer Bosna i Hercegovina u predstojećem periodu tek treba da započne s ključnim procesima.

"Nikad nije prerano steći određene uvide, analizirati moguće tokove i, na kraju, sagledati i iskustva drugih. Također, bitno je razumjeti i razloge i dinamiku promjena i raditi na sopstvenoj fleksibilnosti i brzoj adaptibilnosti. To je i inače jedna od primarnih diplomatskih potreba malih zemalja.

"Apsurd u kontekstu priključenja EU"

U kontekstu priključenja EU postoji jedan apsurd kojeg moramo biti veoma svjesni – očekivanja EU od država kandidata u pogledu usklađenosti s vanjskom, sigurnosnom i odbrambenom politikom EU su puno veća i striktnije se ocjenjuju u odnosu na očekivanja od sopstvenih članica.

To proizlazi iz inherentne neuravnoteženosti procesa - EU određuje normu koja je obligatorna za one koji ne sudjeluju u njenom donošenju. Nagrade za potpunu ili visoku usklađenost, konkretno, ne postoje, kao što do sada, nisu postojale ni sankcije za neusklađenosti i neslaganja", ističe profesorica Džananović-Miraščija.

Kaže da je teško u ovom burnom vremenu za cijelu Evropu, predvidjeti kako će se zahtjevi EU kretati u budućnosti.

"Ali je sasvim izvjesno da će pritiska za postizanje usklađenosti biti, jer već sad vanjska, sigurnosna i odbrambena politika imaju sasvim drugačiju dimenziju u ukupnoj EU arhitekturi.

Navodi da u konkretnom vanjskopolitičkom smislu, pitanje usklađenosti sa EU nije vezano samo za ruski utjecaj i odnos prema Rusiji ili ratu u Ukrajini, već da se može manifestirati i na nekim drugim međunarodnim pitanjima, i u odnosima s nekim drugim akterima.

Odnosi prema drugim akterima

"Ono se nikako ne smije posmatrati kao jednodimenzionalno i jednostavno. Mogli smo to vidjeti na pitanjima odnosa prema Kini, Siriji, Iranu, Izraelu… Neka od tih pitanja, bilo da smo slijedili ili nismo slijedili stavove EU, izazvala su i veću pažnju javnosti.

Postoje, također, i oni aspekti koji su manje poznati. Vrlo se rijetko, naprimjer, spominje bilateralni ugovor sa SAD o izuzimanju američkih državljana od nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda (ICC), a što nikako nije u skladu sa stavovima EU.

Također, ne mogu da ne spomenem i vrlo eksploatirani i često analizirani utjecaj Turske - turski utjecaj u BiH, do sada, nije izazvao odstupanja od EU politika i stavova", zaključuje profesorica FPN-a i ekspertica u oblasti diplomatije i eurounijskih integracija Nedžma Džananović-Miraščija u razgovoru za Raport.

Usklađivanje zakonodavstva

Slobodan Šoja kaže da je, osim usklađivanja vanjske politike sa EU, važno i usklađivaje zakonodavstava.

"Nije samo važno već prevažno, ali ovo pitanje će biti za nas daleko najteže i traži mnogo više vremena nego što ga imamo. Usklađivanjem i primjenom evropskog zakonodavstva, Bosna i Hercegovina od orijentalog meraklije sviklog na nepoštovanje zakona, korupciju i štelu pretvara se u modernu evropsku pravnu državu u kojoj su zakon i red na prvom mjestu.

Lako ćemo mi zakonski, kroz paragrafe i papir koji sve trpi, uskladiti naše sa evropskim zakonodavstvom, ali u našim glavama to se neće dogoditi preko noći. Dug će to proces biti i morat će se voditi odozgo, sa ozbiljnim ljudima koji će raditi da na duže staze našem čovjeku postane prirodno poštovanje zakona, a neprirodno i štetno izbjegavanja poštovanja zakona.

Kad u tri sata poslije ponoći na praznoj raskrsnici svi budemo stajali ispred crvenog svjetla i ne prelazimo ga iako nema automobila, tada će se taj proces završiti. To bi moglo biti za nekih 200 godina, Bože zdravlja planeti", kazao je vanjskopolitički analitičar Slobodan Šoja u razgovoru za Raport.

Važnost usklađivanja sa EU

Zajednička vanjska i sigurnosna politika EU osmišljena je s ciljem razrješavanja sukoba i poticanja međunarodnog razumijevanja, a temelji se na diplomatiji i poštovanju međunarodnih pravila. Druge su važne sastavnice međunarodne uloge EU trgovina, humanitarna pomoć i razvojna saradnja.

Vanjskom i sigurnosnom politikom EU nastoji se: očuvati mir, ojačati međunarodna sigurnost, promicati međunarodna saradnja, razvijati i učvršćivati demokratija i vladavina prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Osnovna ideja Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) EU jest u tome da države članice jedino zajedničkim djelovanjem mogu postići snažniji učinak u međunarodnim odnosima. ZVSP koegzistira s nacionalnim vanjskim politikama država članica Evropske unije, ali države članice su dužne djelovati u skladu sa ZVSP-om i suzdržati se od postupanja koja bi bila u suprotnosti s interesima ZVSP-a i zajednički usuglašenim stajalištima.

Samim tim, snažno, ujednačeno i koherentno vanjsko djelovanje EU rezultira i većom sposobnošću i učinkovitošću njezinih vanjskih odnosa, u interesu Unije i svih država članica.

Primjer: Usklađivanje Hrvatske sa vanjskom politikom EU

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) nadležno je tijelo državne uprave za provedbu vanjske politike Republike Hrvatske (RH) i nacionalnu koordinaciju evropskih poslova. Hrvatska je 1. jula 2013., postala punopravna članica EU sa svim pravima i obavezama koje iz tog članstva proizlaze.

Hrvatska je svoje pristupne pregovore sa EU formalno otpočela 3. oktobra 2005. Analitički pregled hrvatskog zakonodavstva započeo je nakon otvaranja pregovora u jesen 2005., a završen je 18. oktobra 2006., u uobičajenom roku od godinu dana.

Pregovaračka poglavlja bila su, između ostalih, i: Vanjski odnosi i vanjska, sigurnosna i odbrambena politika.

Ulaskom u članstvo EU Hrvatska je postala sukreator evropske vanjske i sigurnosne politike i uključila se u okvire globalnog djelovanja.

Ministarstvu vanjskih poslova BiH poslali smo upit 25. jula ove godine o usklađivanju vanjske politike BiH sa EU, koji se između ostalog tiče važnosti provođenja takve politike kroz primjer usklađivanja vanjske politike prema Rusiji te pogodnosti i standarda praćenja vanjske politike EU, ali do trenutka objave ovog teksta nismo dobili odgovor.