Raport otkriva

Zaposlenica tužila firmu čija je direktorica supruga predsjednika Općinskog suda Sarajevo. Doživjela je golgotu

Vrhovni sud FBiH ocijenio je da će se ovaj postupak, uz viši stepen nepristrasnosti, provesti pred drugim stvarno nadležnim sudom u drugom kantonu

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine krajem prošle godine donio je Rješenje da se jedan predmet iz Općinskog suda u Sarajevu, prebaci na postupanje Općinskom sudu u Zenici. Nije neuobičajeno da se iz različitih razloga neki predmeti prvobitno otvoreni u nekom od općinskih i kantonalnih sudova u BiH prebacuju u nadležnost sudova u drugim općinama ili kantonima.

Međutim, predmet protiv kompanije Standard Furniture Factory d.d. Sarajevo koju je tužila bivša uposlenica A.I. zbog poništenja odluke o otkazu ugovora, po mnogu čemu je specifičan i prava je paradigma stanja i odnosa u bh. pravosuđu.

Rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH, koje je u posjedu Raporta, otkriva šta se dešava ako su strane u postupku, u ovom slučaju u Općinskom sudu u Sarajevu u bračnim i rodbinskim vezama, te kako se jedan naizgled jednostavan predmet može povlačiti po ladicama suda i pet godina.

Vjerovatno ni A.I. koja je 2019. godine tužila firmu Standard Furniture Factory d.d. Sarajevo, nije slutila šta je sve čeka kada se upustila u traženje pravde pred Općinskim sudom u Sarajevu protiv firme čija je direktorica i zakonska zastupnica Maja Batotić.

Danas, pet godina nakon pokretnja tužbe, ovaj predmet će biti prebačen u zenički sud, između ostalog, i zbog toga što je direktorica i zakonska zastupnica tužene firme, supruga Damira Batotića, predsjednika Općinskog suda u Sarajevu, pred kojim se i vodi parnični postupak.

Također, advokati Hakija i Adis Kurtović, koje je Maja Batotić opunomoćila da zastupaju tuženu firmu, imaju porodične veze u Općinskom sudu u Sarajevu.

Otac i sin advokati, a drugi sin i brat sudija

Naime, sudija Denis Kurtović, koji je predsjednik krivičnog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu, sin je i brat advokatskog dvojca koji zastupa tuženu firmu na čijem je čelu supruga predsjednika tog istog suda.

A, predmet u kojem je tužena firma koju zakonski zastupa supruga predsjednika Općinskog suda Sarajevo, koju pak zastupaju advokati Hakija i Adis Kurtović upravo je u nadležnosti odjeljenja kojim rukovodi sudija Denis Kurtović kojem je jedan od advokata u predmetu otac, a drugi mu je brat.

Faksimili dijelova Rješenja Vrhovnog suda FBiH: Utvrđeni brojni razlozi za prebacivanje predmeta iz Sarajeva u Zenicu

Sve je ovo uz činjenicu da postupak traje dugih pet godina utvrdio Vrhovni sud FBiH koji je ocijenio opravdanim zahtjev punomoćenika A.I. da predmet iz Općinskog suda u Sarajevu bude prebačen u Općinski sud u Zenici.

"Prednje okolnosti upućuju na opravdanu primjenu člana 50. stav 2. ZPP-a cijeneći da će se ovaj parnični postupak, uz viši stepen nepristrasnosti, provesti pred drugim stvarno nadležnim sudom u drugom kantonu u kojem uposlenici i nosioci pravosudnih funkcija nisu involvirani kao sudionici postupka ispred suda na način da su u bračnom ili srodničkom odnosu ili odnosu nadređenosti ili podređenosti spram donosioca prvostepene odluke kao što je u konkretnom slučaju“, navedeno je u rješenju Vrhovnog suda FBiH koji je konstatirao i da je Damir Batotić na mjesto predsjednika Općinskog suda u Sarajevu imenovan 2022.godine.

Za pet godina promijenilo se pet sutkinja

Prema navodima iz Rješenja Vrhovnog suda FBiH inicijalnu tužbu protiv firme na čijem je čelu supruga predsjednika Općinskog suda u Sarajevu, prvo je zadužila sutkinja Alisa Radončić, koja je poslala tužbu tuženoj na obavezni odgovor. Međutim, već u decembru 2019. godine spis je presigniran drugom sudiji, Saneli Vrbanjac, te je u tom predmetu do oktobra 2020.godine čak sedam puta izdata naredba za promjenu evidencije bez preduzimanja procesnih radnji postupajućeg sudije.

U decembru 2020. godine spis je presigniran trećoj sutkinji, Aidi Hasić koja je do oktobra 2022. godine preduzimala procesne radnje te održala niz pripremnih ročišta, a glavna rasprava bila je zakazana za 21. februar 2023. godine.

Vrhovni sud FBiH ne navodi zbog čega tada nije održana glavna rasprava, ali ističe da je u julu prošle godine predmet dodijeljen četvrtoj po redu sutkinji, ovaj put Dunji Čolaković Karahodžić koja zakazuje ročište za glavnu raspravu za 21. decembar 2023. godine.

Međutim, u septembru 2023. godine tužena firma, čiji je zakonski zastupnik supruga predsjednika Općinskog suda Sarajevo traži da se to ročište odgodi , te da se zakaže ranije.

Zanimljivo je da je traženo i da se tuženoj firmi „dodijeli termin za konsultaciju sa postupajućom sudinicom”.

Ubrzo nakon tog zahtjeva predmet se dodjeljuje petoj po redu sutkinji i to Maji Pejić Šehić koja donosi rješenje s kojim opoziva ročište zakazano za decembar 2023.godine i određuje da se ono održi 23. novembra 2023. godine. Ova sutkinja je u obrazloženju takve odluke navela:

"Postupajući shodno odredbama Zakona oparničnom postupku Sud je u skladu sa urgencijom tuženog, koja je dostavljena Predsjedniku suda i ocijenjena opravdanom, opozvao zakazano ročište i zakazao novo u ranijem terminu u skladu sa rasporedom suđenja nove postupajuće sutkinje", konstatirao je Vrhovni sud FBiH.

Iz ovog proizilazi da je supruga predsjednika Općinskog suda u Sarajevu, kao strana u postupku u predmetu u kojem ona zastupa interese tužene firme, kod svog supruga urgirala da se otkaže jedno ročište u predmetu protiv firme u kojoj je ona direktorica, te da se zakaže novo, a čemu je suprug-predsjednik, sudeći prema navodima sutkinje Pejić-Šehić iz Rješenja Vrhovnog suda FBiH i udovoljio.

Puno toga je upitno

Vrhovni sud FBiH je ocijenio upitnim i druge brojne procese vezane za ovaj predmet. Počev od toga da zakon ne predviđa nikakve konsultacije tuženih sa sudijama, preko imenovanja pete sutkinje u ovom predmetu, pa do toga da je ta sutkinja postupala po urgenciji koju uopće nije zaprimila ona, nego njena prethodnica.

"Upitnim da se čini da je dana 13.09.2023. godine predmetni spis presigniran petom sudiji – Maji Pejić – Šehić", stoji u Rješenju Vrhovnog suda koji je ustvrdio i da Zakon o parničnom postupku FBiH ne poznaje institut "konsultacija sa postupajućim sudijom", te da je evidentno da su "radnje inicirane takvim podneskom upitne."

Vrhovni sud FBiH nije našao tu urgenciju u spisu predmeta, a s tim nije bila upoznata ni osoba koja je tužila firmu na čijem je čelu supruga predsjednika Općinskog suda u Sarajevu.

Iz Rješenja Vrhovnog suda FBiH jasno proizilazi, iako se to eksplicitno ne navodi da je u ovom predmetu u kojem je tužena firma na čijem je čelu supruga predsjednika Općinskog suda u Sarajevu itekako bilo "mutnih" radnji i nije do kraja razjašnjeno da li je "bilo konsultacija sa sudijom" tužene strane u ovom predmetu.

Nejasno je i da li je sudije u ovom predmetu imenovao predsjednik Suda i suprug zastupnice tužene firme ili su oni dodjeljivani putem obaveznog TCMS-a.

Vrhovni sud FBIH se očigledno nije bavio ni odgovornošću sutkinja u ovom predmetu kojih je bilo čak pet, nego se postupci nekih od njih tek ocjenjuju "upitnim".

No, pobrojani razlozi za prebacivanje ovog predmeta s Općinskog suda Sarajevo u Općinski sud Zenica, trebali bi biti alarm za Visoko sudsko i tužilačko vijeće i Ured disciplinskog tužioca da ispitaju kompletnu genezu ovog predmeta i postupka u kojem ni pet godina od podizanja tužbe nije održana glavna rasprava, a evidentna je povezanost strana u postupku sa čelnim ljudima Suda.