previranja u podgorici

Zašto se Vlada Crne Gore koleba da postane kosponzor rezolucije o Srebrenicu u Ujedinjenim narodima?

Vlada Crne Gore se koleba po pitanju kosponzorstva Rezolucije Ujedinjenih nacija (UN) o genocidu u Srebrenici, iako je to pitanje poštenog odnosa prema prošlosti i odgovornosti prema onome što se desilo, ocijenila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.

Desetine nevladinih organizacija i javnih ličnosti zatražile su od Vlade 16. aprila da bude kosponzor Rezolucije, što podržava i najveći dio opozicije u crnogorskom parlamentu.

Vlada je u međuvremenu održala sjednicu 18. aprila, ali inicijativU NVO nije stavila na dnevni red.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, dan kasnije u parlamentu, potvrdila da se izvršna vlast još nije odredila po tom pitanju. Za Bajramspahić, koja je jedna od potpisnica, to je veliko razočarenje.

„I sad se pitamo kakav će uopće biti odnos države prema ovom pitanju, jer su političke snage koje se protive konsponzorisanju očigledno veoma jake i uspjele su da obeshrabre Vladu da postupi na ispravan način“, kaže ona.

Protivljenje Rezoluciji prva je izrazila članica Vlade, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP).

Rezolucijom se osuđuje svako poricanje genocida i pozivaju sve članice UN da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, kako bi se spriječio revizionizam.

Takođe se bezrezervno osuđuju svi akti glorifikovanja osuđenih i odgovornih za genocid u Srebrenici.

Rezoluciju je sponzorisalo 17 zemalja, među kojima su Sjedinjene Američke Države, ali i Albanija, Sjeverna Makedonija, Slovenija…

A da Crnoj Gori jeste mjesto među kosponzorima smatra 61 NVO i 14 javnih ličnosti, koje pozivaju zvaničnu Podgoricu da time doprinese „da se kultura sjećanja na žrtve genocida podigne na međunarodni nivo“.

U saopćenju se napominje da je Skupština Crne Gore prije 15 godina usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, a 2021. i Rezoluciju o genocidu o Srebrenici.

Pozvali su premijera Milojka Spajića da potpisivanjem formulara o kosponzorstvu pokaže da stoji „uz sve što u ovim dokumentima piše“, kao i da stavi „Crnu Goru na pravu stranu historije, gdje joj je uvijek i bilo mesto“.

Za Rezoluciju iz 2021. je glasalo 55 od 81 poslanika. Protiv ili udržani su bili poslanici vladajuće većine iz redova prosrpske SNP i proruskih partija iz bivšeg Demokratskog fronta (DF).

Narednih mjeseci se očekuje, shodno koalicionom sporazumu stranaka većine, rekonstrukcija Vlade u koju treba da uđu kadrovi DF-a.

Upravo je DF politički blizak predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, koji je na mitingu protiv rezolucije u Banjoj Luci 18. aprila poručio da se ne stidi Srebrenice i da tamo nije počinjen genocid.