Životni stil

Zašto su nam neke informacije zanimljive, a druge ignoriramo?

Nova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, daje odgovor na pitanje zašto neke informacije ignoriramo, a neke ne.

Iz pet eksperimenata, provedenih na više od 500 sudionika, naučnici su zaključili da većina nas spada u jednu od tri kategorije.

Tu su mislioci, koji odlučuju hoće li naučiti nove informacije o nekoj temi na temelju toga koliko već razmišljaju o srodnim temama, zatim utilitaristi, koji odlučuju što će naučiti na temelju toga koliko misle da će informacije biti korisne, i treća kategorija su oni koji donose odluke na temelju toga kako bi nove informacije mogle utjecati na njihove osjećaje.

"Informacije kojima se ljudi odluče izložiti imaju važne posljedice za njihovo zdravlje, finansije i odnose. Boljim razumijevanjem zašto se ljudi odlučuju informirati, mogli bismo razviti načine kako uvjeriti ljude da se obrazuju", rekla je koautorica ove studije Tali Sharot.

U jednom eksperimentu istraživači su pitali sudionike koliko žele znati o određenim informacijama vezanim uz genetsko zdravlje – npr. imaju li rizične gene za Alzheimerovu bolest, prenosi 24sata.hr.

U drugom su ih pitali koliko žele naučiti o specifičnim finansijskim informacijama, dok su u trećem eksperimentu ispitanici morali odgovoriti koliko ih zanima kako ih doživljavaju drugi ljudi, odnosno smatraju li članovi njihove porodice i prijatelji da su oni zanimljivi, pametni, lijeni, dosadni…

Nakon toga ispitanici su trebali ocijeniti hipotetske informacije iz istraživanja bazirane na tri ranije spomenuta faktora (mislioci, utilitaristi i osjećaji).

Istraživači su zaključili da se upravo ovaj model s tri faktora pokazao najboljim načinom s kojim se može objasniti jesu li neke informacije ljudima zanimljive ili nisu, tj. smatraju li da ih trebaju dalje proučavati i pamtiti ili će ih jednostavno ignorirati.

Istraživači su proveli isti eksperiment nekoliko puta tokom više mjeseci s dijelom kontrolne grupe te se pokazalo da većina njih za donošenje odluka daje prednost jednom faktoru u odnosu na druge, piše IFLScience.