SUNČEV SISTEM

Zemlja nema samo jedan mjesec: Evo gdje su smješteni ostali

Svemirski sistem krije mnoge tajne koje naučnici još uvijek pokušavaju otkriti. Kako bi rasvijetlili ove misterije, istraživači se okreću svemirskim stijenama svih vrsta koje bi mogle sadržavati tragove izgubljene priče o prošlosti našeg Sunčevog sistema. Ovaj pristup već donosi plodove: U loktobru 2023. godine, misija NASA-e OSIRIS REx otkrila je vodu i ugljik, dva preduvjeta za život na Zemlji, na asteroidu Bennu starom 4,5 milijardi godina.

Među hiljadama asteroida koji kruže blizu Zemljine orbite, minimjeseci, odnosno mali kozmički objekti, čije orbite djelomično kontrolira Zemlja, a djelomično druga tijela Sunčevog sistema, mogli bi biti glavni kandidati za otkrivanje porijekla Sunčevog sistema, rekao je Richard Binzel, profesor planetarnih nauka na Massachusetts Institute of Technology.

"Minimjeseci su vjerojatno imali iskustvo fliper igre u unutarnjem Sunčevom sistemu, bili su odbijeni i povučeni različitim planetima", rekao je Binzel za Live Science. "Naposljetku su se našli na način da su bili povučeni u prilično kružnu orbitu blizu Zemlje." Relativna blizina minimjeseca Zemlji znači da bi putovanje do njih i uzimanje uzoraka trajalo puno manje i konzumiralo bi manje goriva nego do asteroida poput Bennua. Iako naučnici još nisu sigurni odakle potječu minimjeseci, vodeća teorija sugerira da su nastali u glavnom asteroidnom pojasu, koji se nalazi između Marsa i Jupitera.

Vremenske kapsule

Asteroidi blizu Zemlje s tog područja, poput Bennua ili minimjeseca, "kao su vremenske kapsule", rekao je Paul Abell, glavni naučnik za istraživanje malih tijela u NASA-i. "Daju nam naznake kakav je bio rani Sunčev sistem i kakvi su uvjeti bili."

Na primjer, 2019. godine, Japanska agencija za istraživanje svemira (JAXA) izvukla je uzorke s dijamantnog asteroida Ryugu, koji se nalazi više od 322 miliona kilometara od Zemlje. Kasnija analiza otkrila je da svemirski kamen sadrži steljicu koja je starija od našeg Sunčevog sistema, kao i "prebiotske organske tvari", uključujući nekoliko aminokiselina koje koriste živa bića za izgradnju proteina koji tvore stvari poput kose i mišića.

Sakupljanje uzoraka s minimjeseca moglo bi pomoći u ublažavanju nekih velikih problema u trenutnim istraživanjima asteroida. U većini slučajeva, naučnici proučavaju komade asteroida koji su pali na Zemlju u obliku meteorita. Ti nam mogu i dalje poučiti o ranim sastojcima Sunčevog sistema, ali mogu biti teški za analiziranje, ovisno o stanju u kojem se nalaze, rekao je Abell.

Nisu kontaminirani

"Kada meteorit padne na Zemlju, već je kontaminiran" vlagom i plinovima u Zemljinoj atmosferi, rekao je. "Kada govorimo o organskim molekulama i vodi - materijalima koji su više lako zapaljivi - odlazak izvoru i otkrivanje onoga što je tamo zaista je važno. Zato bismo željeli provesti ove misije povratka uzoraka, poput OSIRIS REx-a."

Svemirska letjelica OSIRIS-REx isporučila je uzorak s Bennua na Zemlju u septembru, dovršivši prvu uspješnu misiju NASA-e za prikupljanje uzoraka s dalekog asteroida. Raketa sada ide na svoju sljedeću misiju istraživanja asteroida Apophisa i očekuje se da će stići 2029. godine kada će kozmički kamen proći unutar 31.865 km od našeg planeta. NASA će nastaviti proučavati stijene i prašinu unutar Bennua sljedećih deset godina jer "obilje ugljikom bogatog materijala i obilno prisustvo vodeničnih glinenih minerala samo su vrh ledenog brijega", rekao je Dante Lauretta, glavni istraživač OSIRIS-REx-a, na konferenciji za novinare u oktobru. Za sada je uspjeh misije OSIRIS-REx nadahnuo naučnike koji planiraju sljedeće faze istraživanja blizu Zemlje - a sljedeća najlakša destinacija mogao bi biti minimjesec, kažu stručnjaci.