Droga koje je ostavila razarajuće posljedice na gradove u Americi, gdje tijela ovisnika trunu zbog nje, sada je stigla i u Evropu, tačnije Englesku. Ksilazin - poznata i kao "tranq" i "zombi droga" - ubila je 11 ljudi u Velikoj Britaniji i proširila se ilegalnim tržištem u zemlji, piše Daily Mail.
Otkrilo je to novo istraživanje King‘s Collegea u Londonu o nemilosrdnom širenju lijeka koji se obično koristi za uspavljivanje velikih životinja.
Tranq je toliko snažan da može srušiti slona, pa su posljedice na ljude nepobitno ekstremne. Ljudi koji uzmu tu drogu satima nakon toga su u polusvjesnom stanju. Također izaziva otežano disanje, usporene otkucaje srca i krvnog pritiska na opasno nizak nivo. Uzimanje s opioidima povećava mogućnost potencijalno smrtonosnog predoziranja. Već mala količina može biti fatalna.
Ksilazin također izaziva kožne apscese i čireve - rane koje ne zacjeljuju i često se inficiraju. Nastala nekroza ostavlja gnojne rane poput hemijskih opeklina koje zahtijevaju amputiranje.
Opasno miješanje
Tragovi ove droge potvrđeni su u 35 slučajeva u toksikološkim laboratorijama u Velikoj Britaniji, ustanovama za testiranje droga i kroz zapljene droge između maja 2022. i augusta 2023. Laboratorije su tokom tog perioda pronašli ksilazin kod 16 osoba, od kojih je 11 umrlo.
Malo ljudi uzima tranq svjesno. Naime, vjeruje se da se miješa s drugim drogama - često heroinom ili snažnim sintetičkim opijatom fentanilom. Policajci su rekli da je droga u Velikoj Britaniji čak pronađena u električnim cigaretama na bazi kanabisa i lijeku za spavanje temazepam, kao i u sedativu diazepam, ali i kodeinu, lijeku za ublažavanje bolova.
No, kako ksilazin nije uključen u rutinski pregled koji provode britanske bolnice i mrtvozornici, moglo bi biti mnogo više slučajeva koji su dosad ostali neotkriveni, rekla je autorica studije i direktorica britanskog Nacionalnog programa o smrtima od ovisnosti, Caroline Copeland.
Dodala je da bi ksilazin mogao imati ‘veliki utjecaj‘ na državu ako korisnici droga i oni koji im pokušavaju pomoći ne budu svjesni prijetnje koju predstavlja.
‘Ovo nije problem samo za korisnike heroina. Ovo je problem za širu populaciju ljudi koji koriste droge, koji možda ne misle da su u opasnosti od ksilazina‘, upozorila je ovaj tjedan.
U Americi je pak Bijela kuća poduzela korak bez presedana proglasivši ksilazin "prijetećom drogom u nastajanju".
Urbani centri
I dok se u toj državi tek širi izvan gradova u predgrađa i manje gradove, tranq je zavladao urbanim centrima kao što je četvrt Kensington u Philadelphiji. Ulice tog dijela grada prepune su šatora i vreća za spavanje ovisnika koji se raspadaju pred očima prolaznika.
Korisnici su opisali teške posljedice uzimanja ove droge. "Kad vam je muka od tranqa, počnete se žestoko tresti, sliniti i povraćati", rekao je ovisnik Devin Bair. "Ukratko, u tom trenutku se raspadaš na tlu." Drugi ovisnik primijetio je da mu droga "doslovce jede meso… to je samouništenje na vrhuncu."
Radi se zapravo o uobičajenom veterinarskom sredstvu za smirenje konja, krava i divljih životinja, uključujući slonove. Može se ubrizgati kao tekućina, ušmrkati ili progutati. Njegov glavni fizički učinak je jaka sedacija, omamljenost zbog koje korisnici potpuno ne reagiraju.
Jednom kad se navuku, ovisnici se jako teško mogu oduprijeti krizama koje uzrokuje nestašica ove droge, čiji su simptomi i velike razine anksioznosti i ekstremno bolne migrene.
Prizori koji podsjećaju na zombi apokalipsu još su alarmantniji zbog činjenice da ksilazin ne reagira na lijekove koji su razvijeni da ponište učinke predoziranja opioidima.
Glavni kamen spoticanja u naporima da se suzbije ova droga i zaustavi njeno razorno širenje je to što, iako nije odobren za upotrebu na ljudima, ksilazin još nije nezakonit u SAD, što narkokartelima znatno olakšava nabavu. To također znači da ga vlada ne nadzire, što je natjeralo stručnjake da posumnjaju da je mnogo rašireniji nego što to statistike pokazuju.
Iako je ksilazin 1962. prvi razvio njemački farmaceutski div Bayer i koriste ga veterinari širom svijeta, uključujući i Britaniju, ovisnici su ga počeli koristiti kao zamjenu za heroin tek 2000-ih.
Godine 2011. studija u Portoriku izvijestila je da su ljudi u poljoprivrednim područjima ubrizgavali anesteziju za konje i razvijali ozbiljne kožne čireve. Do tada je već bio otkriven u četvrti Kensington u Philadelphiji - siromašnom području s velikom populacijom Portorikanaca - a do 2018. problem je eskalirao.
Smatra se da je Kina glavni izvor droge, koja prodaje ksilazin za 5 do 18 funti po kilogramu, a slijede Meksiko, Rusija i Indija.
Užas u SAD
U New Yorku je ksilazin pronađen u 25 posto uzoraka lijekova dok je u Philadelphiji taj postotak porastao na nevjerovatnih 90 posto.
Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, smrtni slučajevi u SAD-u koji uključuju ksilazin porasli su s 12 u januaru 2019. na 188 u junu 2022. Studija je uzela u obzir samo 20 američkih država, što znači da je stvarni broj vjerovatno još veći. Dok se Washington – a možda sada i London – žuri uhvatiti u koštac s problemom, neki stručnjaci strahuju da će, ako se ksilazin proglasi ilegalnim, to samo potaknuti narko kartele da pronađu potencijalno gore alternative.
