Vijesti

Zvuk ezana za sabah namaz kao znak za početak pokolja kao iz antičkih tragedija

zločin u Ahmićima godišnjica

Ezan za sabah-namaz bio je znak.

Pripadnici jedinica HVO-a 'Džokeri' i 'Maturice' krenuli su u akciju. Izašli su iz svojih zaklona, sunce se tek probijalo i tjeralo mrak.

Proljeće je, 16. april 1993. godine.

Dan koji će kasnije ostati upisan krvavim slovima.

Prije toga, šef krvave akcije, danas ugledni teolog Dario Kordić uputio je jezivu prijatnju.

"Nemojte se igrati time!…Može se desiti ne samo da ne bude države Bosne i Hercegovine, nego da ne bude ni muslimanskog naroda", kazao je osuđeni ratni zločinac Dario Kordić, dopredsjednik predsjedništva tzv. hrvatske republike Herceg-Bosne, bivši čelnik HDZ-a BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u srednjoj Bosni sredinom februara 1993. godine u intervjuu koje je snimila TV tzv. HZHB, Studio Vitez.

U akciji je ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba. Selo su spržilo do temelja.

U sažetku presude Međunarodni sud u Hagu uporedio je zločin u Ahmićima sa antičkim tragedijama.

"Masakr izvršen 16. aprila 1993. u selu Ahmići predstavlja tek jednu užasnu epizodu u široko rasprostranjenom obrascu nasilja kojem je svrha progon. Tragedija koja se odigrala tog dana ima sve odlike antičke tragedije. Kao prvo, odlikovala se jedinstvom vremena, prostora i radnje. Ubijanje, ranjavanje i paljevina izvršeni su na istom području, u razdoblju od nekoliko sati. Izvršile su ih relativno male grupe pripadnika vojnih snaga bosanskih Hrvata: HVO-a i specijalnih jedinica hrvatske vojne policije, takozvanih Jokera. U toku nekoliko mjeseci koliko je trajao ovaj sudski postupak vidjeli smo pred sobom, kroz priče žrtava i preživjelih, veliku tragediju. Baš kao i u antičkim tragedijama, u kojima se zlodjela nikad ne prikazuju već ih prepričavaju glumci, brojni su svjedoci Pretresnom vijeću opisali ljudske tragedije koje su snašle tolike obične stanovnike tog malog sela", navodi se u presudi.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.