JAVNO ZDRAVLJE

75 posto ljudi priznalo da sakrivaju bolest. Istraživanje otkrilo zašto lažemo o svom zdravstvenom stanju

Ponekad se razbolimo u najnezgodnijim trenucima, npr. neposredno prije ključnog radnog sastanka, dugo očekivanog prvog spoja ili vjenčanja bliskog prijatelja. Međutim, posjećivanje društvenih događanja u doba zaraza može dovesti do raznih negativnih posljedica.

Primjera radi, drugi gosti vjenčanja mogu nekoga ko neprestano kiše i kašlje smatrati sebičnim i neodgovornim, s obzirom na opasnost od širenja bolesti na druge.

Posljedično, mnogi pojedinci koji svjesno imaju infekciju tokom društvenih okupljanja odlučuju lagati o svom zdravstvenom stanju, pokušavajući prikriti svoju bolest. To može varirati od jednostavnog izostavljanja detalja o laganoj temperaturi do aktivnog izmišljanja isprika, poput pripisivanja kihanja alergijama, a ne infekciji, kako bi se drugi uvjerili u sigurnost.

Nažalost, skrivanje infekcije može predstavljati značajan rizik za ranjive pojedince, poput onih s kompromitiranim imunološkim sistemom ili starijih osoba.

Zašto ljudi sakrivaju da su bolesni?

Nedavna studija koja se bavi psihologijom prikrivanja infekcija rasvjetljava ovaj fenomen. U cijenjenom časopisu Psychological Science objavili su je Wilson N. Merrell i kolege s Odsjeka za psihologiju Univerziteta u Michiganu, a provedeno je 10 eksperimenata koji su uključivali različite grupe, uključujući studente, zdravstvene radnike i zaposlenike, s više od 4.000 dobrovoljaca koji su pridonijeli podacima.

Ključni nalazi studije su sljedeći:

  • otprilike 75 % pojedinaca priznaje da u određenoj mjeri prikriva infekcije
  • prikrivanje infekcija obično se događa bez spominjanja bolesti ili aktivnim skrivanjem simptoma
  • četiri glavne psihološke motivacije potiču prikrivanje infekcija – davanje prioriteta sebi, zabrinutost oko škole ili posla, davanje prioriteta drugima i pridržavanje zahtjeva poslovne politike
  • ljudi će vjerojatnije lagati o blagim infekcijama niskog rizika nego o teškim
  • pojedinci koji trenutno boluju skloniji su prikrivanju svoje bolesti u odnosu na one koji umišljaju da su bolesni.

Ovi uvidi pružaju dragocjeno razumijevanje zašto i kada ljudi odlučuju lagati o tome da su bolesni, ističući složenost koja okružuje takvo ponašanje i njegove potencijalne implikacije na javno zdravlje.