Sjedinjene Američke Države i Evropska unija obustavili su pregovore o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine i time poslali poruku da se povlače iz ovog procesa.
Sankcije su i dalje opcija, ali će se sačekati pokušaj dogovora domaćih lidera, prenosi DW.
Posrednici u pregovorima oko izmjena izbornog zakona BiH, Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, otkazali su dolazak u BiH i nastavak učešća u medijaciji oko ovog pitanja.
Obnovljeni napori
Iz ambasada EU i SAD-a u BiH, saopćili su da obnovljeni napori na posredovanju u pregovorima pred kraj godine ne bi urodili plodom, te da će rezultati biti vidljivi, tek kada stranke zajedno budu radile na pronalasku rješenja.
"Politički lideri nisu obavili posao koji je neophodan za usklađivanje političkog sistema BiH s propisima EU i sudskim presudama. Osim toga, nakon daljnje neprihvatljive eskalacije od Narodne skupštine Republike Srpske 10. decembra, politička kriza se produbljuje", rekli su iz Ambasade SAD-a i Delegacije EU.
Ipak, pregovori o Izbornom zakonu došli su u vrijeme najveće političke krize u BiH od završetka rata. Nametanje Inzkovog zakona, blokada institucija, nemogućnost daljeg dogovora, stanje je u kome je bilo nemoguće doći do bilo kakvog pomaka, smatraju analitičari.
„Očito je da su pregovori oko izmjene izbornog zakona zaglavili u ćorsokaku i da bi dalji susreti bili gubljenje vremena i novca bez konkretnih pomaka. To znači da su međunarodni pregovarači digli ruke od BiH i rješenje prepustili domaćim akterima", kaže analitičar Tanja Topić, navodeći da je ovim poslata i jasna poruka domaćim liderima.
„Ne bude li dijaloga i izlaska iz ovog vrzinog kola, slijede sankcije. Zanimljivo je da su jedni iznenađeni ovakvim razvojem događaja, drugi razočarani a svi zajedno krivca za ovaj političi haos traže u nekom trećem", zaključuje Topić.
Predstavnici opozicije u Federaciji BiH su i prije odustajanja stranaca i povlačenja američkog posrednika Palmera i EU-povjerenice Eichhorst najavili izlazak iz pregovora.
Tvrde da se ne može očekivati dogovor sa jedne strane, dok se sa druge razgrađuje BiH, odlukama Narodne skupštine RS-a o povlačenju nadležnosti.
Pozvali su SDA da konačno zauzme stav oko ovog pitanja i da odrede koji je to maksimum koji su spremni dati Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću u nastavku pregovora. Ranije smo pisali da su u ovim pregovorima ponuđene opcije bile da Dodik dobije državnu imovinu na teritoriji RS, Čović, legitiman izbor Hrvata, a da Inzkov zakon o zabrani negiranja genocida ostane na snazi, prenosi DW.
Izborni zakon
„Dok su trajali razgovori nije bilo primjereno da se pravimo da se ništa ne dešava u BiH. Razgovaramo o izmjenama izbornog zakona, a imamo na snazi blokadu institucija u BiH", rekao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH.
Nade polažu u novu njemačku vladu, odakle se zadnjih dana mogu čuti ozbiljna upozorenja i najave sankcija.
„Situacija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća. Napori u pravcu otcjepljenja su neprihvatljivi. To znači da bi sada trebalo postojeći režim sankcija primijeniti i protiv gospodina Dodika", izjavila je Annalena Baerbock, nova njemačka ministarka spoljnih poslova, nakon sastanka šefova diplomatija Evropske unije.
Ovo je svakako oštriji politički kurs od kursa njenog prethodnika Heika Maasa, koji je sankcije spominjao deklarativno. Ipak, za sprovođenje stavova službenog Berlina, Baerbock nema podršku cijele EU - Mađarske i Slovenije u prvom redu, sa čijim liderima Dodik ima sjajne odnose.
U posljednje vrijeme tu je i Hrvatska, čiji najviši predstavnici vlasti nisu za uvođenje bilo kakvih sankcija u BiH, što je prije nekoliko dana tokom posjete Sarajevu istakao i premijer ove zemlje, Andrej Plenković.
„Bez obzira na zaključke Narodne Skupštine RS, koja je pozvala Vladu da pripremi zakonsku osnovu za njihovo sprovođenje u roku od šest mjeseci... moramo vidjeti koliko je ovo manevar, a koliko stvarna želja", rekao je prvi čovjek hrvatske vlade, naglasivši da u ovom trenutku sankcije ne bi bile produktivne.
Sporne odluke
Tokom sjednice Narodne skupštine na kojoj su usvojene sporne odluke, Dodik je u šaljivom tonu prokomentarisao moguće najave sankcija iz Njemačke.
„Ako Njemačka uvede sankcije, uzvratit ćemo", spremno je rekao Dodik, što je izazvalo reakciju visokog predstavnika Christian Schmidt.
„Ne znam kakve sankcije zamišlja gospodin Dodik prema Njemačkoj. Možda više neće htjeti kupovati kiselu vodu iz Njemačke", rekao je Schmidt, ističući da za Dodika ima „spremne mjere u ladici".
SAD, EU i Velika Britanija, imenovali su svoje predstavnike za rješavanje krize u BiH. Pored njih, tu je još i Christan Schmidt koji nema toliko ovlaštenja kao što su imali njegovi prethodnici, od broja vojnih snaga pa do podrške kroz Vijeće sigurnosti.
Primjetan je i pojačan angažman Rusije u svim nedavnim odlukama, koje prenosi Marija Zaharova, predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije.
Riješiti krizu
„Nelegitimni visoki predstavnik nema nikakva vanredna izvršna ovlaštenja u smislu Aneksa 10 Mirovnog sporazuma i odgovarajućih odluka konferencija o implementaciji Mirovnog sporazuma.
Prijetnje Christiana Schmita da će iste upotrijebiti protiv za njega nepoželjnih predstavnika naroda BiH nisu ništa drugo do želja za zavaravanjem. Svaki pokušaj upotrebe represivnog instrumentarija treba smatrati provokacijom", objavljeno je na službenoj Facebook stranici Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
Ipak, svi se slažu, političari i analitičari, da se u izmjene Izbornog zakona u BiH ušlo prebrzo te da je bilo neophodno prvo riješiti krizu prouzrokovanu Inzkovim zakonom, a kasnije blokadom institucija, što je kulminiralo odlukama Narodne skupštine o prenosu nadležnosti.
