Sa magnitudom od 7,8 početni zemljotres u jugoistočnoj Turskoj bio je jedan od najsnažnijih koje je zemlja ikada doživjela.
Svake godine na planeti se dogodi manje od 20 zemljotresa jačine od 7, piše Sky News.
Ali ono što ovu katastrofu čini tako neobičnom, i po svemu sudeći daleko štetnijom, jeste naknadni potres magnitude 7,5 devet sati kasnije oko 100 km sjeverno od početnog epicentra.
Ovaj drugi masivni zemljotres u Turskoj možda je doveo do manje žrtava od prvog. Dogodio se tokom dana, a ljudi bi potencijalno evakuisali zgrade zbog početnog potresa. Ali to će samo produbiti tekuću krizu i napore za spašavanje preživjelih.
Dubina igrala ključnu ulogu
Osim što su bili snažni, i prvi potres i veliki naknadni potres bili su relativno plitki u Zemljinoj kori. Prvi je bio na 17 kilometara dubine, a drugi na 10 km dubine. I pogodili su naseljena područja.
Što je potres bliži površini, to više njegove energije pronalazi put do zgrada i infrastrukture iznad.
Modernije, kvalitetnije izgrađene zgrade imale su dobre šanse da prežive potres od ovih potresa. Građevinski propisi u Turskoj pooštreni su nakon potresa jačine 7,6 stepeni Rihterove skale koji je 1999. godine pogodio grad Izmit na sjeverozapadu zemlje i ubio više od 17.000 ljudi.
Međutim, starije strukture, ili one izgrađene od podstandardnih materijala ili dizajna, bile su ranjive. Manji gradovi i sela sa manje modernih zgrada prostiru se po ovoj sada, veoma velikoj zoni katastrofe, možda su pretrpeli daleko veću štetu.
Uzrok potresa bilo je iznenadno oslobađanje 'stresa' koji se nagomilavao duž istočne Anadolske linije rascjepa više od jednog stoljeća - posljednji zemljotres slične magnitude koji je pogodio regiju bio je 1872. godine.
Veći dio Turske nalazi se na Anadolskoj tektonskoj ploči koja se gura na zapad za oko 2 cm godišnje. Taj se stres gomilao i sada je oslobođen sa katastrofalnim posljedicama u početnom velikom potresu.
Slijedeći veliki naknadni potres vjerovatno je bio uzrokovan početnim potresom koji je destabilizirao susjedni rascjep koji je također prekovremeno akumulirao geološka naprezanja.
Najgora vrsta zemljotresa
Činjenica da je Turska, a posebno ova regija, podložna zemljotresima, znači da postoji dobar nivo pripremljenosti u smislu spasilačkih timova i opreme. Ali veličina pogođenog područja i oštećenja na cestama i drugoj infrastrukturi mogli bi predstavljati veliki izazov. Čak i za najbolje opremljene i pripremljene hitne službe.
Stephen Hicks, seizmolog na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je za Sky News da je ono što su Turska i Sirija doživjele "najgora vrsta zemljotresa".
"To je vrlo plitak potres ispod jako naseljenog područja. Vrlo jak zemljotres i u regiji gdje možemo vidjeti da zgrade jednostavno ne mogu izdržati ovaj nivo potresa."
Hiks je objasnio da sa zemljotresom tako velikim epicentar "nije samo jedna tačka".
"Ovaj zemljotres je zapravo puknuo duž rasjeda u dužini od oko 400 km. Zamislite da pocijepate komad papira i da se cijepa 400 km. Ta pukotina se dogodila u oko 100 sekundi", dodao je.
