KLIMATSKE PROMJENE

Šta su pijavice i kako nastaju? U Evropi se često javljaju, a mogu biti zastrašujuće

Ciklona Boris donijela je nepovoljno vrijeme u Evropu, pa tako i u naše krajeve. U višim predjelima Alpa pada snijeg, posvuda su oborine obilne, a jučer se na Jadranu formirao i niz pijavica. Pijavice, ekstremni vremenski fenomeni, i u augustu su bile u fokusu javnosti nakon što je jedna od njih navodno uzrokovala potonuće luksuzne jahte Bayesian kod Sicilije. Iako se doimaju kao neobične pojave, pijavice su češće u Evropi nego što mnogi misle. Pieter Groenemeijer, direktor Evropskog laboratorija za jake oluje, pojasnio je: "Pijavice su u biti tornada koja se pojavljuju iznad vode, a tornado je rotirajući stup zraka koji se proteže iz olujnog oblaka."

U Evropi je godišnje oko 300 tornada na kopnu i 500 pijavica, rekao je, na temelju podataka iz evropske baze podataka o vremenskim nepogodama. To je manje nego u SAD, gdje je oko 1000 tornada godišnje. To je, kako napominje, prijetnja koju treba bolje razumjeti i pripremiti se za nju. Godine 2021., smrtonosni tornado prošao je kroz sela u Češkoj, usmrtivši nekoliko ljudi i ranivši više od 150. Regionalni guverner opisao je to kao "živi pakao". Stručnjaci su upozorili da Evropa podcjenjuje rizike koje predstavljaju tornada i pijavice. Jedan od mogućih razloga, kaže Groenemeijer, djelomično je taj što meteorološke službe zemalja rade neovisno i ne dijele nužno rutinski jedna s drugom podatke o vremenu, navodi BBC.

Pijavice mogu biti zastrašujuće dok jure prema lukama i obalama, mogu prevrnuti brodove i ne ostaju uvijek na vodi. Analiza tornada i pijavica zabilježenih u Italiji od 2001. do 2016. zabilježila je 707 pijavica i 371 tornado, pri čemu je 25% pijavica prešlo na kopno. Pijavice se obično javljaju tokom relativno slabih oluja. "Javljaju se vrlo često u mirnim situacijama u blizini obale, gdje često dolazi do interakcije vjetrova iz jednog određenog smjera s kopna i drugog smjera s mora", kaže Groenemeijer.

Analiza 234 pijavice zabilježene na Balearskim otocima u Španiji između 1989. i 2020. pokazala je da se većina dogodila u jesenskim mjesecima, a najveća učestalost zabilježena je u septembru. Analizirajući njihov odnos s temperaturom površine mora, autori studije otkrili su veću učestalost pijavica s ​​višim temperaturnim vrijednostima, osobito između 23 °C i 26 °C. Italijanska studija također je otkrila da se one uglavnom razvijaju u jesen.

Razumijevanje kako klimatske promjene utječu na pijavice i tornada još je jedan izazov, kaže Groenemeijer. Općenito, klimatske promjene dovode do sve jačih oluja u Evropi. "Dostupno je više energije za vrlo snažne oluje – to je povezano s većom stopom isparavanja koja se javlja s višom temperaturom", kaže Groenemeijer. Topliji zrak može sadržavati više vodene pare koja se kondenzira u oblaku i pretvara u kapljice vode ili kristale leda, a pritom oslobađa toplinu koja potom izaziva grmljavinsku oluju. "Dakle, ako imate više vodene pare u zraku, oluje postaju snažnije", dodaje Groenemeijer. To je, kako je istaknuo, ono što vidimo da se događa diljem južne i srednje Evrope, a posebno oko sjeverne Italije, gdje se topli zrak s Mediterana susreće s Alpama.