VTK BiH

Bh. proizvođači mliječnih proizvoda pitaju: Zašto uvozimo sireve koje možemo sami proizvoditi?

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u 2022. godini iznosio je 115 miliona KM i 67 hiljada tona, dok je uvoz iznosio 225 miliona KM i 56 hiljada tona, istaknuto je na sjednici Odbora prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH Vanjskotrgovinske komore BiH održanoj u prostorijama Mljekare Livno u Livnu.

Izvoz 2022. godine je u odnosu na 2021. godinu vrijednosno rastao za 13,5 posto , a uvoz za 29 posto. U strukturi proizvoda koji bilježe pad na prvom mjestu nalazi se UHT sterilizirano mlijeko - 22,5 posto, maslac i mliječni namazi -18,66, te sir 13,97 posto.

Ključna izvozna tržišta za mlijeko i mliječne proizvode u 2022. godini bila su Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Makedonija i Kosovo. Tržišta iz kojih se mlijeko i mliječni proizvodi uvoze, a kojim dominira uvoz sira bila su: Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Srbija i Mađarska.

"S obzirom da je sir proizvod koji dominira uvozom, značajno je spomenuti da je količinski i vrijednosni deficit ogroman. Na godišnjem nivou iz BiH se izveze 1.000 t sira u vrijednosti 12 miliona KM, a uveze 12.000 tona u vrijednosti 114 miliona KM. Uvozom dominiraju sirevi koji imaju perspektivu proizvodnje i u Bosni i Hecegovini. To su: edamer, gauda, svježi, tvrdi i polutvrdi sirevi", navode iz VTK BiH.

Domaći proizvođači/izvoznici kroz Grupaciju godinama skreću pažnju i iniciraju izmjene i dopune legislativnog okvira prema nadležnim institucijama. Tako su i ovoga puta doneseni zaključci koji će biti upućeni nadležnim institucijama s ciljm unapređenja domaćeg i vanjskotrgovinskog poslovanja.

Sjednici su prisustvovali predstavnici najznačajnijih izvozno orijentisananih mljekara u Bosni i Hercegovini: Meggle BH Bihać, Mljekara Livno, Mlijekoprodukt Kozarska Dubica, Pađeni Bileća, MI 99 Gradačac , Milkos Sarajevo, Inmer Gradačac i Eko sir Puđa Livno.