Okrug Heinsberg na zapadu zemlje bio je prvo žarište koronavirusa u Njemačkoj. Glavna medicinska sestra Alexandra Webb i njen tim se već sedmicama bore u prvim redovima, piše Deutsche Welle. I nagledali su se svačega. Evo kako izgleda njihov radni dan.
Zaštitne maske, rukavice i odijelo su obavezni dio radne opreme. Borba s koronavirusom često postaje borba za preživljavanje.
"Sa pacijentima uvijek moramo biti spremni na najgore. Sve vrijeme strahujemo da će se desiti nešto loše. Cijeli dan smo na oprezu. Ova bolest je jednostavno nepredvidiva", kaže Webb.
Medicinske sestre na odjelu intenzivne njege rade i do 20 sati prekovremeno.
"Osjećamo se nemoćno. Ne postoje službene studije, suočavamo se s nečim potpuno novim. Dajemo sve od sebe, ali to nekada jednostavno nije dovoljno", govori Alexandra.
Heinsberg se na granici s Nizozemskom i bio je jedno od prvih žarišta zaraze koronavirusom.
Razlog: Nijemci vole karneval pa su ga u Heinsbergu imali i ove godine, 15. februara. I nakon toga su odmah imali i masovnu zarazu, pravu epidemiju, koja je kasnije postala pandemija. Zabilježili su 1.281 potvrđenu infekciju i 34 preminule osobe na 250.000 stanovnika. Nešto više od 550 oboljelih se oporavilo.
Zbog svega toga Heinsberg je bio idealno mjesto za naučnike koji su odmah krenuli u opsežno istraživanje “Heinsberg Protokoll” koje je za cilj imalo istražiti razvoj virusa u toj zajednici kako bi se iz toga moglo izvući zaključke koji se zatim mogu prenijeti na cijelu državu.
Pod lupom se našao kvart Gangelt s 12.529 stanovnika. Istraživanju je podvrgnuto 1000 stanovnika iz 400 kućanstava koji su odgovarali na upitnik i bili testirani na prisutnost antitijela (IgG, IgA).
