milioni su u pitanju

EU pretvara vrhunska vina u jeftini industrijski alkohol

Od početka 2023. u kriznu destilaciju slilo se oko 105 miliona eura

Od Rieslinga preko Rioje do Chardonnaya i Pinot Grigia: vino iz Evrope popularno je širom svijeta. Uprkos tome, EU je posljednjih godina potrošila milione pretvarajući ga u jeftini industrijski alkohol. Od početka 2023. godine uplaćeno je više od 105 miliona eura iz EU fondova za takozvanu kriznu destilaciju evropskog vina, objavila je Evropska komisija na zahtjev Njemačke novinske agencije.

Tokom krizne destilacije višak vina destilira se u državama članicama o trošku EU kako bi se alkohol potom koristio u industrijske svrhe. Lani je za destilaciju vina potrošeno oko 34 miliona eura. Ove godine ih je samo u januaru bilo gotovo 71 milion. Najviše troškova imala je Francuska s ukupno 68,5 miliona eura, zatim Portugal s više od 18 miliona te Italija s oko 15 miliona eura. U Njemačkoj se tokom tog razdoblja nijedno vino nije prerađivalo u industrijski alkohol novcem EU.

U junu prošle godine Evropska komisija donijela je posebnu mjeru kojom je državama članicama omogućeno korištenje krizne destilacije za uklanjanje viška vina s tržišta. Time se željelo stabilizirati tržište vina i stvoriti skladišni kapacitet za novo vino. Razlog napete situacije: Prema Evropskoj komisiji, inflacija je toliko poskupila hranu i piće da ljudi kupuju manje vina. Osim toga, ponuda je bila velika zbog dobrih uroda, a tvrtke se još nisu u potpunosti oporavile od pandemije korone.

Tokom pandemije EU je već uložila stotine miliona eura u transformaciju evropskog vina. U 2020. 250 miliona eura, od čega je 127 miliona otišlo samo na destilaciju francuskog vina. U 2021. na kriznu destilaciju potrošeno je oko 43 miliona eura - ovaj put uglavnom na rumunsko vino (23 miliona eura). Njemačko vino nije destilirano uz pomoć EU fondova tokom dvije godine pandemije. Nije bilo značajnijih poteškoća s prodajom, objašnjava Udruga njemačkih vinogradara.

“Vino ne postaje bolje skladištenjem”, objašnjava Simone Loose, profesorica ekonomije vina na Sveučilištu Geisenheim. Potrošnja vina u cijelom svijetu opada, no vinogradi su često projektirani da traju 30 do 40 godina. Kada se skladišta popune i staro vino mora napraviti mjesta za novo, vino se može destilirati i koristiti u industrijske svrhe.

“Proizvod i dalje ima koristi - čak i ako bi se industrijski alkohol mogao proizvesti puno jeftinije korištenjem celuloze”, kaže Loose.

"Dakle, ovo je vrlo neekonomičan proces."

Krizna destilacija ima smisla samo ako se radi o jednokratnom šoku i nakon toga se potrošnja oporavi, kaže Loose. Ali trenutno ne izgleda tako. Stoga bi, smatra stručnjakinja, bilo bolje novac uložiti u prenamjenu vinogradskih površina.

"U najjednostavnijem slučaju kažete: Imamo previše crnog vina, a trend je prema bijelom vinu, pa prelazimo na bijelo vino."

Budući da ljudi uglavnom kupuju manje vina, logičnije je smanjiti površine pod vinogradima u Evropi, kaže Loose. Oni bi se zatim mogli koristiti, naprimjer, za druge poljoprivredne proizvode, područja bioraznolikosti ili alternativnu proizvodnju energije.