fenomen pregače

Galaktički sudar: Kako je spajanje s Kobasicom oblikovalo našu galaksiju?

Mliječni put pripada grupi spiralnih galaksija, tačnije spiralnih galaksija sa „prečagom“. Ovakve galaksije čine dvije trećine svih spiralnih galaksija. Teleskopski posmatrano iz prečage polaze kraci galaksije i na osnovu međusobne razmaknutosti kraka one se dijele u SBc, SBm i SBa klase. Novija posmatranja i studije prečage Mliječnog puta sugerišu da je on ostatak sudara dvije galaksije, piše Universe Today.

Iako je Mliječni put naš dom to je nama najmanje poznata galaksija jer nam je veoma teško da je detaljno mapiramo. Srećom nove osmatračke misije poput one koju sprovodi Gaia satelit Evropske svemirske agencije nam konačno daje bolji uvid u strukturu naše galaksije. Jedna od činjenica na koju nam je Gaia ukazala je da se naša galaksija u prošlosti sudarila sa nekoliko (manjih) galaksija.

Možda najveći sudar u historiji naše galaksije se odigrao pre između 8 i 11 milijardi godina, kada se Mliječni put sudario sa manjom galaksijom, čije ime sugeriše na njen oblik prema kompjuterskoj simulaciji, Kobasica (Gaia-Sausage-Enceladus ili GCE). Ovaj dugotrajni i ne siloviti proces koji nazivamo sudarom je za posljedicu imao unošenje 50 milijardi sunčevih masa i barem osam globularnih zvjezdanih jata uz prateći gas i prašinu.

Veoma je zanimljivo da je u periodu sudara sa Kobasicom Mliječni put formirao svoj oblik kao spirala sa prečagom. To je zaintrigiralo astronome koji su se odmah bacili na posao u namjeri da otkriju postoji li veza između ova dva događaja. Koristeći kompjuterske simulacije oni su posmatrali kako sudari galaksija rezultiraju formiranjem „prečage“. Pošto je često da se sudarom formiraju prečage tim se fokusirao na određeni vremenski period i došao je do zaključka da bi bez sudara sa Kobasicom formiranje prečage Mliječnog puta bilo doloženo za dvije milijarde godina. Uslovi koji su bili prisutni u mladom Mliječnom putu su bili takvi da su odlagali formiranje prečage. Istraživanje ne dokazuje da je prečaga nastala neposredno zbog sudara galaksija, ali pokazuje da je formiranje ove zvjezdane formacije definitivno inicirano sudarom.

Ako je takve posljedice sudar imao na Galaksiju nameće se pitanje da li i kakve je posljedice imao na formiranje Sunčevog sistema i uslova za formiranje Zemlje i života na njoj.

Kakve je posljedice taj događaj imao po nastanak Sunčevog sistema i na stvaranje uslova da se konačno u svemiru pojavimo mi? Ako je imao posljedice onda se ionako dugi niz događaja koji su doveli do stvaranja života na Zemlji još više povećao, ali to je druga priča.