Vijesti

Historijski arhiv objavio feljton o Vratniku napisan 1937. godine

Historijski arhiv Sarajevo objavio je na svom zvaničnom Facebook profilu feljton o sarajevskom naselju Vratnik. Feljton je napisan davne 1937. godine.

Gradio sa velikim trudom

Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:

„Na istočnoj strani Sarajeva stere se prostrani i gusto naseljeni sarajevski grad - „Vratnik“ – koji narod često zove „Careva avlija“. Njegov živopisni položaj, lijep pogled na Sarajevo, te množina starina učinili su ga jednom od naprivlačnijih znamenitosti našeg šehera...

Mjesto gdje se nalazi današnja Bijela tabija (Ičkala) vrlo je podesno za odbranu doline Miljacke, te je posve vjerovatno da je tu i u prethistoričko doba bila utvrda...Turci su osvojivši Vrhbosnu zatekli na tom mjestu tvrdicu i nazvali je Ičkala. O vremenu kad je ta utvrda postala ne znamo ništa...1727. godine postavljen je za bosanskog namjesnika Gazi Ahmed paša Rustempašić Skopljak.

On je odmah počeo pripremati proširenje sarajevske tvrđave... Suvremeni ljetopisac Fra Nikola Lašvanin kaže da je Ahmed paša podizao ovaj grad 'za dobit dobar glas kod cara', a gradio je 's velikim trudom i harčom od sve Bosne'... Još je Ahmed paša dao imena tabijama koje je on izgradio. Onu na Jekovcu nazvao je svojim imenom, a narod je zove Žuta tabija.

Drugu je nazvao imenom svog oca Rustem paše. To je ona što se obično zove Strošićkom tabijom. Onu na Ravnim Bakijama je prozvao sultan Ahmedovom tabijom, a svijet je prozva Arap tabija. Četvrta tabija (na Zmajevcu) imala se zvati imenom velikog vezira Ibrahim paše, a ta je danas poznata pod imenom Arnaut tabija. Osim tabija ima u ovom gradu 3 kule: na Ploči, u Širokcu i na Carini (Višegradska vrata), 5 kapija i nekolike kapijice...

Pucali topovi

Prilikom raznih svečanosti u Sarajevu s tvrđave su pucali topovi. Pošto su izgrađene tabije pucalo se obično sa Žute tabije, sa koje je krasan pogled na Sarajevo. I danas za svečanosti i blagdana sa ove tabije pucaju topovi...Gradski bedemi su opasali prostor od 495.596 m² u obliku mnogokutnika po čemu danas ovaj kraj nazivaju i Poligonom, a narod ga zove Vratnik. Ime Vratnik je, čini se, prije nosila samo jedna od gradskih mahala. Taj naziv dolazi od toga što je ovuda još u srednjem vijeku vodio put, te su ovdje bila kao vrata kada se ulazilo i izlazilo iz Vrhbosne.

Kad je tvrđava proširena i mahale opasane zidom, čitav je kraj nazvan Vratnik.Vratnik se sastoji od 11 mahala, koje su dobile imena po osnivačima džamija, a narod ih zove i drugim imenom. Te su mahale: Gerdan H. Husein (Strošići), Topal H. Inhan (Lubina), Hovadže zade H. Mustafa (Musluk), Iplidžik Sinan (Širokac), Sinan vojvoda Hatun (Pod orahom), Divan Hatib Hajdar ef. (Pod Bijelom džamijom), Sagr. H. Mahmud (Hendek), Než zade H. Hasan (Dol), Kasap zade H. Ibrahim (Carina), Kadi Ahmed ef. (Pod gradom), Mokro H. Sinan (Čebedžije). Ovom kvartu pripada i dio Šej Muslihudin mahale (Ploča)...“Seid M. Traljić „Sarajevski grad Vratnik – historija najstarije sarajevske gradske četvrti“„Jugoslavenski list“ objavljeno u nastavcima od 26.9. do 3.10.1937.", navodi na Facebooku Historijski arhiv.

Fotografije koje su objavili možete pogledati ovdje.