historija

Istraživači u pećinama otkrili šta se tu zapravo dešavalo prije otprilike 100.000 godina

Foto: Marion Prévost

Prije otprilike 100.000 godina, grupa ljudi sličnih Homo sapiensima pokopala je pet svojih mrtvih u pećini Timshenet, zajedno s grobnim prilozima koji su uključivali životinjske ostatke i komade crvenog okera.

U isto vrijeme, susjedna plemena arhaičnih hominida – uključujući i neka koja su imala izgled sličniji neandertalcima – usvojila su slične običaje, što sugerira da su ove prahistorijske populacije možda razmjenjivale kulturne ideje i tehnologije kako bi stvorile zajednički skup navika, tradicija i praksi, piše IFLS.

Predstavljajući svoja otkrića iz pećine Timshenet, autori nove studije otkrivaju da su se ovi različiti ljudski klanovi koristili istim lovačkim strategijama i metodama izrade alata. Sva ova otkrića zajedno ukazuju na to da je, dok su se Homo sapiensi i neandertalci susretali i međusobno miješali na području Levanta, nastala jedinstvena zajednička kultura davno prije nego što se pojavila biološki homogena populacija.

"Većina hominina koje vidimo u ovom periodu su hibridi," rekao je profesor Yossi Zaidner, autor studije, za IFLScience. "Imaju jedinstvenu kulturu jer uče jedni od drugih, ali potiču iz različitih genetskih ili bioloških grupa, koje su se ovdje pomiješale."

Upravo su u Levantu otkriveni najstariji ljudski grobovi na svijetu, s nalazištima u današnjem Izraelu, kao što su Qafzeh, Skhul, Tabun i Nesher Ramla, koji su datirani između 100.000 i 110.000 godina unazad. Još uvijek postoje nesuglasice oko toga koje su vrste naseljavale pojedina nalazišta, iako se smatra da su primjerci iz Qafzeha i Skhula bliži Homo sapiensima nego neandertalcima, dok ostaci iz Nesher Ramle pokazuju mješavinu osobina oba roda.

S druge strane, skeleti iz Tabuna predstavljaju populaciju neandertalaca ili pre-neandertalaca, dok su nedavno otkriveni pojedinci iz Tinshemeta preliminarno okarakterizirani kao Homo sapiensi-ish, uz potrebu za daljnjom analizom.

Zanimljivo je da nova studija otkriva da kamene tehnologije pronađene u Tinshemetu odgovaraju centripetalnoj Levallois industriji, koja se poklapa s litičkim tradicijama na svim ostalim obližnjim nalazištima. "Ova specifična tehnologija izrade kamenih alata pojavljuje se isključivo u ovom vremenskom periodu. Prije toga je nemamo," kaže Zaidner. "I javlja se na svim nalazištima, bez obzira na to jesu li njihovi tvorci imali više arhaične Homo sapiens karakteristike ili karakteristike sličnije neandertalcima."

Štaviše, Zaidner objašnjava da centripetalna Levallois tehnologija označava "proces proizvodnje", a ne samo oblik gotovih alata, što znači da se sam slijed proizvodnje morao prenositi putem kulturnog učenja.