svemirska istraživanja

Izgleda da je potvrđena teorija u koju su rijetki vjerovali. Na Marsu bi moglo biti tragova života

Na Marsu ne postoje veliki kanali za navodnjavanje, vidljivi sa Zemlje, ali postoje nešto manji izduženi tragovi nastali kretanjem ledenjaka. U njima bi moglo biti i tragova života
Foto: Caltech/University of Arizona

Talijanski je astronom Giovanni Schiaparelli 1877. godine, tijekom promatranja Marsa u opoziciji, na njegovoj površini bio primijetio određene karakteristike, opisavši ih kao "kanale". Što zbog loše opreme, što zbog optičke varke, a dijelom i zbog nespretnog prijevoda na engleski jezik, krajem 19. i početkom 20. vijeka njegovo je opažanje izazivalo kontroverze te rasplamsavalo maštu javnosti. Mislilo se, naime, da je riječ o umjetno stvorenim kanalima, koje je tamo iskopala neka aktualna ili prošla civilizacija, sa svrhom navodnjavanja.

Međutim, s napretkom tehnologije teleskopa, a kasnije i promatranjima pomoću svemirskih sondi izbliza, marsovski su "kanali" potpuno nestali, odnosno niti jedno snimanje iole visoke rezolucije nije potvrdilo površinske kanale na Crvenom planetu. Ipak, on je i dalje ostao vrlo zanimljiv za proučavanje, jer se smatra da je u prošlosti bio više nalik Zemlji. Od nekada tekuće vode danas na njemu vidimo tek polarne ledene kape, a sada je NASA-ina sonda iz njegove orbite zabilježila nove "kanale".

Tragovi leda

Mars Reconnaissance Orbiter, naime, još ovoga ljeta snimio je izdužene grebene, urezane u površinu Marsa. NASA-ini stručnjaci zaključuju da je riječ o linijama nastalima sporim kretanjem velikih ledenjaka, a danas se u dolinama tih regija mogu vidjeti ostaci naslaga leda. Posebno je zanimljivo što se ta pojava nalazi u regijama daleko od polova, piše Bug.

Kako led teče nizbrdo, stijene i tlo bivaju iščupani iz krajolika i klize duž tekuće ledene površine i unutar ledenog podzemlja. Iako taj proces traje možda i tisućama godina ili dulje, on stvara mrežu linearnih uzoraka koji otkrivaju povijest toka leda – kažu iz NASA-e.

Proučavanje ovakvih karakteristika na površini Marsa, koje traje od 2006. godine, identificiraju naslage minerala koji su se mogli formirati u vodi tijekom dugih vremenskih razdoblja. Znanstvenici u njima traže dokaze o obalama drevnih mora i jezera te analiziraju naslage koje je tijekom dugog vremena tekuća voda tamo donijela i položila u slojevima. Eventualni pronalasci bilo kakvih znakova davno ugaslog života imat će i reperkusije na planiranje budućih misija – znanstvenici će zasigurno htjeti poslati nove sonde ili čak ljudske ekspedicije upravo u regije na kojima se mogu naći astrobiološki tragovi.