Vilsonovo šetalište kao jedna od najznačajnijih zelenih oaza u glavnom gradu naše zemlje zaslužuje neki vid zaštite zbog Aleje lipa i zbog svoje starosti, smatraju šumarski stručnjaci.
S druge strane, iz Općine Novo Sarajevo kojoj pripada Vilsonovo šetalište i koja provodi razne projekte na ovom području, kažu da se prilikom bilo kakve intervencije vodi računa da se ne naruši prirodni ambijent te da ne vide potrebu za bilo kakvom dodatnom zaštitom jer, kako kažu, ona već postoji.
Također ističu da pri izradi bilo kakvih projekata ideje šalju Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo da im oni daju sugestije, te tek nakon što dobiju njihovo pozitivno mišljenje za projekte koje planiraju realizovati - u skladu s tim mišljenjem pripremaju izradu smjernica, valorizacije i strategije za dalje korištenje Vilsonovog šetališta.
Zaštita Vilsa kao spomenika prirode?
Pitali smo i Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS da li Vilsonovo zalužuje zaštitu kao spomenik prirode, koliko je to realno za sprovesti te da li bi podržali takvu ideju.
Iz Zavoda su nam kazali da Vilsonovo šetalište - sa pješačkim stazama i po dva reda stabala lipe sa obje strane, na desnoj obali rijeke Miljacke, od Mosta Suade i Olge, do mosta Topal Osman-paše - predstavlja evidentirano dobro baštine pod nazivom "Aleja lipa".
Pojasnili su nam da Aleja lipa predstavlja dobro oblikovane prirode nastalo utjecajem čovjeka, a ne prirodni fenomen nastao usljed prirodnih procesa.
Također, pojasnili su da Vils prema važećim zakonskim propisima u BiH iz oblasti zaštite prirode, oblikovana priroda, odnosno parkovi i aleje, nisu prepoznati prema Zakonu o zaštiti prirode Federacije BiH u kontekstu kategorije III: Spomenik prirode i prirodnih obilježja, te da na osnovu toga proglašenje Vilsonovog šetališta spomenikom prirode nema zakonski osnov.
Drugi vid zaštite Vilsa
Što se tiče nekog drugog vida zaštite ove važne Ulice, iz Zavoda podsjećaju na Zakon o zaštiti kulturne baštine Kantona Sarajevo koji dijelove oblikovane prirode ne prepoznaje kao pojedinačno dobro baštine, već kao sastavni dio integralne baštine.
Prema navedenom Zakonu dobro kulturne baštine može imati status evidentiranog potencijalnog dobra baštine, dobra baštine pod prethodnom zaštitom ili zaštićenog dobra baštine.
Ovim Zakonom je utvrđena i procedura proglašenja pravne zaštite dobara kulturne baštine, koja podrazumijeva slijedeće:
- Zavod evidentira potencijalno dobro baštine;
- Zavod vrši preliminarnu valorizaciju evidentiranog dobra baštine;
- Zavod priprema prijedlog za stavljanje dobra baštine pod prethodnu zaštitu,
- Zavod izdaje rješenje o stavljanju dobra baštine pod prethodnu zaštitu,
- Zavod izrađuje elaborat o valorizaciji sa prijedlogom kategorije dobra baštine;
- Zavod podnosi prijedlog za stavljanje dobra baštine pod zaštitu Skupštine Kantona;
- Skupština KS donosi Odluku o stavljanju dobra baštine pod zaštitu, koja se objavljuje u službenim novinama Kantona.
Shodno tome, u Zavodu smatraju da vrijedni dijelovi oblikovane prirode (poput aleja) prema načinu nastanka i svojstvima koja mogu imati (historijska, stilska, ambijentalna, naučna, dokumentarna, pejzažna i dr…) ispunjavaju kriterije za specifična dobra kulturne baštine.
Prijedlog zaštite dobra baštine
S tim u vezi, iz Zavoda za Raport ističu da su u saradnji sa ekspertima iz oblasti prava pripremili prijedlog izmjena i dopuna važećeg Zakona o zaštiti kulturne baštine, koji je proslijeđen u dalju proceduru.
"Usvajanjem spomenutih izmjena i dopuna omogućilo bi se, između ostalog, i provođenje postupka proglašenja pravne zaštite spomenika vrtne arhitekture i oblikovane prirode", kazali su nam iz Zavoda.
Dodaju da, shodno inicijalnoj valorizaciji Aleje lipa u ulici Vilsonovo šetalište, smatraju da ista predstavlja jednu od najznačajnijih i najstarijih aleja u Kantonu Sarajevo, i da će se izradom stručnog dijela elaborata o valorizaciji utvrditi njena svojstva, vrijednosti i značaj, kao i predložiti kategorija zaštićenog dobra baštine.
Šta to znači?
U provođenju mjera na zaštićenim dobrima baštine, bez saglasnosti Kantonalnog zavoda ne mogu se izvoditi radovi na zaštićenom lokalitetu, nekretnini i u zaštitnom pojasu, kojima bi se neposredno ili posredno mogao izmijeniti izgled, autentičnost, izvornost ili drugo svojstvo tog dobra baštine.
"To će u konačnici biti osnov za podnošenje prijedloga za stavljanje dobra baštine pod zaštitu Skupštine Kantona", kazali su za Raport iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS.
