Bijes je proradio

Koliko su opasne prijetnje Rusije koje upućuje BiH i šta oni zapravo mogu učiniti?

Ako je neko imao dileme o ruskim ambicijama na Balkanu, njihove simpatije lii antipatije, jučerašnje saopćenje iz Ambasade definitivno ih je ogolilo do kosti.

Skandalozno saopćenje Ambasade Ruske Federacije u kojem se otvoreno prijeti najvišim državnim zvaničnicima Bosne i Hercegovine, a samim tim i čitavoj državi, jasno govori o namjerama Moskve kad je ovo područje u pitanju.

Ako je neko imao dileme o ruskim ambicijama na Balkanu, njihove simpatije lii antipatije, jučerašnje saopćenje iz Ambasade definitivno ih je ogolilo do kosti.

Napad na integritet

“Prisustvo ovakvim skupovima doživljavamo kao otvoreno neprijateljski čin. Svaki oblik pridruživanja pomenutoj inicijativi smatramo napadom na teritorijalni integritet Ruske Federacije.

Zadržavamo pravo da odgovorimo na neprijateljske akcije”, naveli su u prijetećem tonu iz Ambasade Rusije, komentirajući učešće članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića na Krimskoj platformi u Ukrajini.

Još prije brutalne invazije na Ukrajinu, koja je počela u febuaru prošle godine, Rusija je 2014. okupirala i anektirala ukrajinski poluotok Krim.

I, svojstveno režimima koji priznaju samo jezik sile, iz ruske ambasade sada cinično poručuju da je "odluka naroda Krima konačna i neopoziva" te da je "status Krima, kao dijelu Rusije, garantovan Ustavom Ruske Federacije i ne podliježe reviziji”, ignorišući sve moguće međunarodne i civilizacijske norme.

I tu se ne zaustavljaju. Postavljaju se kao arbitri i tumači Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma, oni procjenjuju ko je prekršio Ustav, dijele lekcije našim zvaničnicima, bez ikakvog obzira prema zemlji u kojoj su gosti.

Nije prvi put

Naravno, ovo nije prvi put da iz ruske ambasade šalju ratoborne i prijeteće poruke. Podsjetimo se prošlogodišnje reakcije na mogućnost olaska BiH u Sjevernoatlantski vojni savez (NATO).

Tada su naveli kako bi to predstavljalo jasan „proturuski korak” na koji bi Moskva morala odgovoriti.

„Učlanjenje bilo koje zemlje u Savez podrazumijeva apsolutnu podršku vojnim i političkim ciljevima NATO-a, dakle antiruskim koracima, što znači da se djelovanje svake države članice u okviru Saveza smatra usmjerenim protiv Rusije“, saopćili su tada iz Ambasada.

Jučer su otišli korak dalje.

Prijetnje iz posljednjeg saopćenja, koliko god bile zabrinjavajuće - imaju i jednu dobru stranu - Rusija nam posredstvom svoje ambasade jasno poručuju šta možemo očekivati i podsjeća nas da Ukrajina i ono što se u ovoj državi trenutno dešava, nije toliko daleko, koliko god nam se činilo drugačije...

No, šta to Rusija zaista sad može učiniti?

U izjavu za Raport ministar odbrane BiH Zukan Helez kazao je da Rusi više nikome ne mogu prijetiti jer su i sami na rubu građanskog rata.

"Ma oni nivu više relevantni", rekao je nam je Helez.

I zaista, teško je očekivati da bi Rusija, pa čak i onda kada postane članica NATO-a, mogla pokrenuti neku vojnu intervenciju. No, ipak ne treba zanemarivati mogućnosti njenog utjecaja u BiH.

Koliko to opasno može biti vidjelo se na primjeru Crne Gore kada je ova suverena država odlučila ući u NATO. Rusija je putem svojih obavještajaca i crnogorskih prosrpskih i proruskih ekspozitura pokušala izvesti državni udar.

Moć Rusije vidi se u na afričkom kontinentu gdje kroz razne formacije plaćenika unosi nemire u razne države.

Rusija ima i u BiH svoje ekspoziture, prije svega kroz lik i djelo Milorada Dodika koji svoju putinizam i ne krije. Rusija bi tako preko svojih političkih pristalica u BiH mogla izazivati politički haos i nestabilnost. Upravo zbog toga potrebno je i najnovije prijetnje uzeti za ozbiljno.