Nauka

Mrtva trka za vakcinom. U igri su milijarde

Vijest iz SAD o uspjesima u pronalaženju vakcine protiv koronavirusa je pobudila fantaziju mnogih berzovnih špekulanata. Jer tu se ne radi samo o zdravlju, nego i o milijardama koje stoje na raspolaganju, piše DW.

Ovo nije prvi put da su berze skočile kad se pročulo kako ima novosti na ratištu protiv koronavirusa. Ali početkom ove sedmice je skok bio žestok, u New Yorku, Tokiju a onda i u Frankfurtu. Izazvan je vijestima iz farmaceutskog koncerna Moderna. Ta američka firma je bila prva koja je počela testirati vakcinu i na ljudima. Takva ispitivanja već traju i u Kini, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Ali u SAD teče posebno mnogo novca u projekt pronalaženja vakcine protiv virusa covid-19.

Širom svijeta se radi na više 100 aktivnih sastojaka za vakcinu. Postoji više od 120 istraživačkih projekata i oni sežu od malih firmi poput Biontecha iz Mainza ili Curevaca u Tübingenu pa do farmaceutskih divova kao što su Sanofi ili GlaxoSmithKline. A tu je onda i Moderna iz Bostona. Vrijednost njenih dionica su skočile za gotovo 20% nakon što je objavljeno kako su prvi testovi dali obećavajuće rezultate.

Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) je nakon toga najavila i mogućnost brzog davanja dozvole takvom cjepivu - inače to traje mjesecima, ponekad i godinama. Kako se čuje, Modena je već dogovorila masovnu proizvodnju tog cjepiva sa švicarskom tvrtkom Lonza - i naravno, vrijednost dionica i te tvrtke u Zürichu su skakale i preko 4%.

Vakcina mRNA-1273, razvijena u saradnji sa američkim Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH) je kod osam od 45 učesnika ispitivanja izazvala imunološku reakciju, saopćila je firma Moderna ovog ponedjeljka. „Mada su to preliminarni nalazi, prva faza istraživanja je pokazala kako ova vakcina može izazvati imunološku otpornost iste veličine kao da je izazvana prirodnom infekcijom", objavio je Tal Zaks, medicinski direktor Moderne. No još nisu poznati cjeloviti nalazi prve faze kliničkog istraživanja.

Američka vlada ulaže milijarde na razvoj vakcine putem dva različita programa. U prvom redu se Washington pouzdaje u privatni sektor i tu daje odgovarajuću podršku. Tu je nadležna državna služba BARDA (Biomedical Advanced Research an Development Authority) koja raspolaže sa iznosom od 3,5 milijardi dolara. Od tog iznosa je dio dobila i firma Moderna.

Nešto kasnije je pokrenuta i operacija „Warp Speed": prvi put se o njoj čulo krajem aprila, a u međuvremenu ju je i američki predsjednik Donald Trump javno predstavio, doduše samo neke njene dijelove. Sad sa čak deset milijardi dolara je razvoj vakcine protiv korone proglašen nacionalnom zadaćom koju je Trump uporedio sa "Projektom Manhattan" u kojem je u četrdesetim godinama prošlog stoljeća razvijena atomska bomba. „Warp Speed" u terminima naučne fantastike znači brzinu čak još većom od brzine svjetlosti i makar se ne znaju pojedinosti, poznato je kako se posebno ispituje 14 mogućih vakcina.

Iz Washingtona u Oxford u Velikoj Britaniji: naučnici tamošnjeg univerziteta su već u aprilu počeli klinička ispitivanja na više od 1.000 dobrovoljaca. Projekt se vodi u saradnji sa farmaceutskim divom Astra-Zeneca. Kao i uvijek, tu se radi o tome potencijalno obećavajuća vakcina po potrebi proizvesti brzo i u više miliona doza.

Za istraživanja takve vrste je i Evropska unija na nedavnoj međunarodnoj konferenciji sakupila 7,4 milijarde eura. Gdje će otići taj novac neće biti određeno nacionalnim granicama. U Njemačkoj, prve kliničke testove na zdravim osobama je počela provoditi firma Biontech iz Mainza, prvi rezultati se očekuju krajem juna. Oni sarađuju i sa američkim koncernom Pfizer, baš kao i sa kineskim državnim koncernom Fosun Pharma.

Ako bi ta vakcina bila odobrena, direktor Biontecha Ugur Sahin kaže kako bi sa Pfizerom moglo biti do kraja godine proizvedeno na milione doza vakcine. Još jedan igrač u utrci u kojoj učestvuje cijeli svijet je Curevac iz Tübingena, a suvlasnik firme Dietmar Hopp kaže kako bi testove na ljudima mogli početi početkom ljeta. Ako bi bili uspješni, "bili bi u stanju vakcinu isporučiti ove jeseni", kaže Hopp.

Ali ovakvi vremenski planovi su i više nego ambiciozni: faza ispitivanja na hiljadama dobrovoljaca mora pokazati kako je vakcina sigurna i kako ne šteti ljudima. U svakom slučaju je utrka u farmaceutskom sektoru kod traženja vakcine u punom jeku:

"Vodi se mrtva trka", kaže Thilo Kaltenbach iz savjetničke firme Roland Berger. "A još nikad nije bilo tako konkretnih akcija tako mnogo farmaceutskih firmi koje se bave istraživanjem."

Olaf Tölke, stručnjak za farmaceutski sektor kod agencije za rejting Scope nije posebno optimističan: ne vjeruje da bi već ove godine mogla biti nađena vakcina protiv koronavirusa. Razvoj vakcine košta stotine miliona eura, ali dobitnik će biti samo onaj ko dođe prvi:

"Preduzeća se izlažu riziku doći kasnije nego konkurenti."

Taj poslovni rizik bi se trebao ublažiti raznim potporama, ali zadaća nije samo pronaći vakcinu, nego i stvoriti vakcinu koja bi bila jeftina:

"Mogle bi biti vakcinisane milijarde ljudi, tako da i sredstvo ne smije biti previše skupo", misli Tölke. Ali naravno: "Ko prvi dobije vakcinu može očekivati milijarde dobiti. Čitav svijet će se obrušiti na njegov proizvod."

Kina tu ima očitu prednost: već sredinom januara je general major kineske vojske Chen Wie dobio naredbu da nađe vakcinu protiv ovog virusa, javlja Frankfurter Allgemeine Zeitung. Čitav ostali svijet je tek krajem januara uopće dobio pristup tom novom virusu kako bi i on počeo s istraživanjem.