Nauka

Na Marsu pronašli skrivena jezera i izvore vode. Načnici: Moglo bi biti života tu

Planeta Mars poznat je po svojem crvenkastom i hladnom pustinjskom krajoliku. Čitav planet prekriva naizgled beskrajna neplodna pustoš. Mada na polarnim područjima zna biti većih količina leda, do nedavno se smatralo da na njemu nema ni kapljice tekuće vode.

No, naučnici su 2018. godine došli do nevjerovatnog otkrića - pronašli su dokaze o postojanju ogromnog spremnika tekuće vode na Marsovom južnom polu. A sada je otkrivena čitava mreža manjih jezera ispod južne polarne ledene kape; što znači da prvo otkriveno jezero nije jedinstven slučaj ili neka anomalija u okolišu Crvenog planeta.

"Postojanje jednog subglacijalnog jezera moglo bi se pripisati ad-hoc uvjetima poput prisutnosti vulkana ispod ledene ploče ili nekoj drugoj situaciji jedinstvenoj za određeno područje. No otkriće cijelog sistema jezera ukazuje na to da je njihov proces formiranja relativno jednostavan i možda čak uobičajen za Mars", rekla je geofizičarka Elena Pettinelli sa Univerziteta Roma Tre u Italiji.

Prvo subglacijalno jezero na Marsu, odnosno jezero skriveno ispod ledenog pokrivača, uočila je svemirska letjelica Mars Express prije nešto više od dvije godine.

Naučnici su putem uređaja Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding (MARSIS), koji se nalazi na letjelici, analizirali odbijanje radio valova od površine i time odredili izgled topografije. Stručnjaci koriste istu tehniku na Zemlji pri potrazi za subglacijalnim jezerima na Antarktiku.

2018. je tim postupkom na Marsu otkriveno jedno subglacijalno jezero koje se nalazi oko 1,5 kilometara ispod južne polarne ledene kape, a koje je široko oko 20 kilometara.

"Neke vrste materijala odražavaju (odbijaju) radarske signale bolje od drugih, a među njima je tekuća voda", rekla je za Science Alert planetarna naučnica Graziella Caparelli sa Univerziteta Southern Queensland u Australiji.

Naučnici su nakon prvog takvog otkrića nastavili s potragom te su nedavno pronašli tri nova jako "odražavajuća" područja. Drugim riječima, izgleda da nedaleko od početnog jezera postoji mreža skrivenih subglacijalnih jezera.

"U kopnenom subglacijalnom okruženju tako snažno odbijanje signala povezuje se sa prisutnošću tekuće vode. Ne postoje drugi mehanizmi koji mogu stvoriti tako jaku anomaliju", rekla je Pettinelli.

Planetarna naučnica kazala je kako bi ta jezera "mogla i dalje sadržavati tragove oblika života koji je mogao evoluirati kada je Mars imao gustu atmosferu, blažu klimu i tekuću vodu na površini, odnosno kada je nalikovao ranoj Zemlji".

Moguće je čak, smatraju naučnici, da se u tim jezerima još uvijek nalazi i razvija mikrobni život. Naime, poznato nam je kako na Zemlji postoji život na nekim najslanijim i najnegostoljubivijim mjestima, kao i u subglacijalnim rezervoarima.

Ako u tim slanim vodama zaista postoji život, on bi mogao imati različite oblike. Stručnjaci smatraju da bi se tamo mogli nalaziti anaerobi - sićušni organizmi kojima nije potreban kisik - ili ekstremofili, odnosno organizmi koji mogu preživjeti na ekstremnoj hladnoći.

Mogli bi postojati čak i aerobi (organizmi kojima je potreban kisik) jer slani spremnici s vodom, poput manjih jezera ili bara, znaju sadržavati šest puta veću razinu kisika nego što je minimalno potrebno mikrobima.