zapunjujući podaci

Naučnici otkrili ‘sjeme života’ u svemiru!? Uzorci uzeti s asteroida Ryugu iznenadili istraživače

Dana 5. decembra 2020., japanska misija Hayabusa2 uspješno je vratila kući uzorke koje je prikupila s asteroida blizu Zemlje (NEA) 162173 Ryugu.

Budući da su asteroidi u osnovi ostatak materijala od formiranja Sunčevog sistema, analiza ovih uzoraka pružit će uvid u to kakvi su tada bili uvjeti, piše Science Alert.

Konkretno, naučnici su zainteresirani za utvrđivanje kako su organske molekule dostavljene kroz Sunčev sistem nedugo nakon njegovog formiranja (prije otprilike 4,6 milijardi godina), što bi moglo ponuditi tragove o tome kako (i gdje) se pojavio život.

Uzorci su već pružili mnoštvo informacija, uključujući više od 20 aminokiselina, vitamin B3 (niacin) i međuzvjezdanu prašinu.

Prema nedavnom istraživanju tima zemaljskih naučnika sa Univerziteta Tohoku, uzorci Ryugu također su pokazali dokaze o udarima mikrometeoroida koji su ostavili mrlje otopljenog stakla i minerala.

Prema njihovim nalazima, ovi mikrometeoroidi su vjerovatno došli s drugih kometa i sadržavali su ugljične materijale slične primitivnoj organskoj tvari koja se tipično nalazi u drevnoj kometnoj prašini.

Tim je vodio Megumi Matsumoto, docent s Odsjeka za nauku o Zemlji na Fakultetu nauka Univerziteta Tohoku. Pridružili su mu se istraživači iz Odsjeka za Zemlju i planetarne nauka na Univerzitetu Kyoto, CAS Centra za izvrsnost u nauci o dubokoj Zemlji, Instituta za svemirske i astronautičke nauke (ISAS), Japanskog instituta za istraživanje sinkrotronskog zračenja (JASRI), Japana Agencija za istraživanje svemira (JAXA) i NASA-in svemirski centar Johnson.

Pojedinosti njihovih otkrića predstavljene su u radu koji se nedavno pojavio u časopisu Science Advances.

Poput Mjeseca i drugih tijela bez zraka, Ryugu nema zaštitnu atmosferu i ne doživljava atmosferske utjecaje ili eroziju.

Ovo osigurava da su krateri uzrokovani prošlim udarima na njegovu površinu (koja je izravno izložena svemiru) pažljivo sačuvani unatoč prolasku eona.

Ti udarci generiraju intenzivnu toplinu koja za sobom ostavlja otopljene komade stakla (poznate i kao "mlt splashes"), koji se brzo skrućuju u vakuumu svemira. Ti udari uzrokuju promjene u sastavu materijala površine asteroida, otkrivajući informacije o historiji udara.

Nakon analize Ryugu uzoraka, Matsumoto i njezini kolege pronašli su mrlje od taline veličine od 5 do 20 mikrometara.

Njihov sastav sugerira da su došli iz izvora kometa koji su utjecali na Ryugu dok je bio u orbiti blizu Zemlje.

"Naša 3D CT slika i hemijske analize pokazale su da se prskanja taline sastoje uglavnom od silikatnih stakala s šupljinama i malim inkluzijama sferičnih željeznih sulfida", rekao je Matsumoto u nedavnom saopćenju za vijest Univerzitetu Tohoku.

"Hemijski sastav prskanja taline sugerira da su Ryuguovi vodeni silikati pomiješani s kometnom prašinom."

Njihova analiza otkrila je male ugljične materijale sa spužvastom teksturom koja ukazuje na nano-pore, male šupljine uzrokovane oslobađanjem vodene pare iz vodenih silikata.

Ta je para naknadno zarobljena u prskanju taline, koja je također sadržavala silikatna stakla bogata magnezijem i željezom (Mg-Fe) te željezo-nikal sulfidima.

Materijali koji sadrže ugljik po teksturi su slični primitivnoj organskoj tvari uočenoj u kometnoj prašini, ali se razlikuju po sastavu – nedostaju im dušik i kisik.

Matsumoto je rekao:

"Predlažemo da su ugljični materijali nastali iz kometne organske tvari isparavanjem hlapljivih tvari, poput dušika i kisika, tokom zagrijavanja izazvanog udarom. To sugerira da je kometna tvar prebačena u područje blizu Zemlje iz vanjskog Sunčevog sistema. Ova organska tvar mogla bi biti malo sjeme života jednom dostavljeno iz svemira na Zemlju."

Gledajući unaprijed, tim se nada da će ispitati više Ryugu uzoraka koji će pružiti daljnji uvid u to kako su primitivni organski materijali dostavljeni na Zemlju prije nekoliko milijardi godina.

Slično tome, naučnici iz NASA-inog svemirskog centra Johnson nedavno su dovršili pažljiv proces uklanjanja uzoraka koje je prikupila misija OSIRIS-REx iz njihovog spremnika za uzorke.

Analiza ovih uzoraka otkrit će sastav i historiju asteroida Bennu, još jednog NEA koji će pružiti vitalne informacije o tome kako je evoluirao naš Sunčev sistem.