Nauka

Nauka u 2022.: Spektakularne fotografije iz svemira, prodori u fuziji, najstariji DNK i napredak u liječenju raka

nauka u 2022 snimak teleskopa james webb

Godina 2022. bogata je naučnim događajima i postignućima. Za razliku od prethodne dvije godine u kojima je pandemija koronavirusa zasjenila sva naučna otkrića, sada smo se velikim dijelom vratili u normalu. Ovo je najbolje što je dala nauka u 2022.

Spektakularne fotografije svemirskog teleskopa James Webb

Oko 10 milijardi dolara vrijedan svemirski teleskop James Webb (JWST), lansiran na Božić 2021. godine, oduševio nas je prvim fotografijama objavljenim u julu. Fotografije galaktičkog jata SMAC-0723, maglice Kobilica (Carina Nebula), planetarne maglice Južni Prsten (Southern Ring Nebula), grupe galaksija Stephanova petorka (Stephan‘s Quintet) i spektralnih podataka atmosfere planeta koji kruži oko zvijezde WASP-96 udaljene od nas više od 1.000 svjetlosnih godina, izazvale su oduševljenje.

Kasnije je uslijedila i nova fotografija Stupova stvaranja, spektakularne fotografije Neptuna i Jupitera, prva direktna fotografija egzoplaneta… JWST je omogućio i fantastičnu znanstvenu produkciju: samo u prva tri mjeseca od objave prvih fotografija u arXiv (repozitorij znanstvenih radova koji još nisu prošli recenziju, odnosno peer review) slilo se već oko 200 studija.

Prodori u fuziji

Godinu na izmaku obilježili su i važni rezultati u istraživanju fuzije. Naučnici, okupljeni u jednom od najvećih istraživačkih konzorcija - EUROfusion, oborili su novi rekord oslobađanjem trajne fuzijske energije od 59 megadžula na JET-u (Joint European Torus), najvećem i najmoćnijem operativnom tokamaku na svijetu u Culhamu u Velikoj Britaniji. Sredinom decembra iz Lawrence Livermore National Laboratory (LLNL) u Kaliforniji stigla je vijest da su prvi put naučnici "laserskom fuzijom" proizveli više energije nego što je bilo uloženo.

Artemis I

Pedeset godina nakon što su posljednji NASA-ini astronauti boravili na Mjesecu, počeo je povratak Amerikanaca na Zemljin prirodni satelit. U sklopu misije Artemis I. letjelica Orion, koja je nosila testne lutke umjesto astronauta, lansirana je 16. novembra prema Mjesecu raketom Space Launch System (SLS) iz svemirskog centra Kennedy na Floridi. Orion je tokom leta bio udaljen 432.000 kilometara od Zemlje, što je najveća udaljenost od svih letjelica dizajniranih za let astronauta. Nakon 25 dana u svemiru, Orion se uspješno spustio u Tihi okean kraj meksičkog otoka Guadalupe. Misija Artemis II s ljudskom posadom koja leti do Mjeseca i natrag trebala bi biti lansirana 2024. godine. Artemis III s posadom koja se spušta na Mjesec planirana je za 2025. godinu.

Revolucionarna terapija

Ljekari bolnice Great Ormond Street u Londonu uz pomoć nove revolucionarne terapije "prepravljanje baza" (base editing) izliječili su agresivni tumor britanskoj tinejdžerici Alyssi kojoj je u maju dijagnosticirana akutna limfoblastična leukemija (ALL) T-ćelija. Riječ je o malignoj bolesti kod koje T-ćelije našeg imunološkog sistema, koje služe za direktnu odbranu od mikroorganizama kao što su virusi, nekontrolirano rastu i zamjenjuju normalne ćelije. Kad je Alyssi dijagnosticirana maligna bolest, ljekari su pokušali liječiti je kemoterapijom i presađivanjem koštane srži, ali to nije uspjelo.

Jedino je preostala eksperimentalna terapija "prepravljanje baza" koju je 2016. godine osmislilo dr. David Liu, s Broad Institute u Bostonu. Pojednostavljeno rečeno, "prepravljanje baza" označava promjenu jedne baze, odnosno jednog slova u DNK. "Prepravljanje baza" omogućava naučnicima da "zumiraju" jedan dio genetskog koda. Oni zatim mijenjaju molekularnu strukturu samo jedne baze, pretvarajući je u drugu tako mijenjajući genetske upute.

Liječenje djevojčice Alysse uz pomoć eksperimentalne terapije odvijalo se u nekoliko faza. Pojednostavljeno rečeno, naučnici su krenuli od T ćelija donora te ih uz pomoć "prepravljanja baza" modificirali tako da love i uništavaju maligne T ćelije u Alyssinu tijelu. Alyssa je krajem maja podvrgnuta eksperimentalnoj terapiji tokom koje je primila milione modificiranih T ćelija donora.

Otkriven najstariji DNK

Veliki međunarodni tim naučnika otkrio je u permafrostu (trajno zamrznuto tlo) na sjeveru Grenlanda najstarije poznate fragmente DNK. Otkriveni genetski materijal star je čak dva miliona godina, pokazala je studija objavljena u decembru u Natureu. To znači da su uzorci s Grenlanda gotovo dvostruko stariji od DNK mamuta u Sibiru. On je držao prethodni rekord od milion godina. Zanimljivo je da drevni genetski uzorci s lokacije Kap Kobenhavn na sjeveru Grenlanda sadrže DNK čak 135 različitih vrsta.

Grenland je prije dva miliona godina bio mnogo topliji. Istraživači nisu očekivali da će sekvence DNK otkriti šume topole, smreke i tise, poput onih koje su sada obično na mnogo nižim geografskim širinama, uz šaš, grmlje i neke vrste breza koje još rastu na najvećem otoku na svijetu. Životinjski svijet Kap Kobenhavna, detaljno opisan u sekvencama koje vjerovatno potječu od sobova i mastodonata, kao i glodavaca, gusaka i zečeva, također je zanimljiv.

Veza multiple skleroze i EBV-a

Dugo se sumnjalo da Epstein-Barrov virus (EBV) može izazvati multiplu sklerozu. Početkom godine u Scienceu je objavljena studija koja je obuhvatila 10 miliona vojnog osoblja u SAD tokom 20 godina. Pokazala je da gotovo svakom slučaju multiple skleroze prethodi infekcija virusom. Nalazi sugeriraju da bi vakcina protiv Epstein-Barr virusa mogla uveliko smanjiti učestalost MS-a.

"Ovo je stvarno prekretnica. To bi trebalo dovesti do boljih načina liječenja MS-a, kao i pomoći u prevenciji", rekao je za New Scientist dr. Alberto Ascherio sa Univerziteta Harvard i jedan od voditelja studije. Multipla skleroza hronična je upalna bolest centralnog nervnog sistema, a najčešće se javlja između 18. i 50. godine života. EBV je vrsta virusa herpes koji se širi uglavnom putem sline, naprimjer ljubljenjem ili pićem iz iste čaše. Uzrok je mononukleoze, a smatra se da je povezan i s nastankom nekih malignih oboljenja.

COP27: Bogati će plaćati klimatske reparacije siromašnima

Predstavnici gotovo 200 zemalja na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP27 u Sharm-el Sheikhu postigli su dogovor o osnivanju novog fonda kojim će bogate zemlje plaćati "klimatske reparacije" siromašnim za direktnu štetu koju trpe zbog globalnog zatopljenja. Odluka o plaćanju gubitaka i štete (loss and damage) izazvanih globalnim zatopljenjem u zemljama u razvoju predstavlja napredak u jednom od najspornijih pitanja u borbi protiv klimatskih promjena.

Nažalost, na planu postizanja ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma, koji predviđa poduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva Celzijeva stepena do kraja ovog stoljeća, s tim da treba težiti da porast ne bude veći od 1,5 stepen (u odnosu na predindustrijski period), nije postignut napredak. Atmosferske koncentracije stakleničkih plinova ugljendioksida, dušikova oksida i metana dosegnule su rekordan nivo 2021. i nastavile rasti tokom 2022. Prema projekcijama koje je objavio UN, svijet je danas na putu da se do kraja ovog stoljeća zagrije za 2,5 stepena.