U Rusiji je sve veća zabrinutost zbog širenja opake zaraze, pogotovo u Moskvi koja je najveće žarište. Ali, uz nadljudsku borbu protiv koronavirusa koju vode tamošnji ljekari, mnogi ruski politolozi primjećuju i promjene u odnosu Rusa prema nedodirljivom, dugogodišnjem lideru nacije Vladimiru Putinu - koji je već 20 godina na kremaljskom tronu - a i neke znakovite napukline u dosadašnjem političkom sistemu.
Njegova je zvijezda, čini se, polako počela gubiti nekadašnji sjaj, a poznati ruski politolog Gleb Pavlovski, koji je na počecima Putinovog uspona bio jedan od njegovih najpouzdanijih savjetnika i vodio mu prve dvije predsjedničke kampanje, čak kaže kako je "pandemija počela urušavati zlaćani Putinov hram".
Naime, Putin, kažu tamošnji analitičari, nije na "prvoj liniji" korona krize, iako je i dalje glavni u medijima i već se triput obratio javnosti. Neki drugi izbijaju u prve borbene redove, poput moskovskog gradonačelnika Sergeja Sobjanjina, koji je prvo lice "borbe protiv pandemije", a primjetno je kako je Putin - unatoč ustaljenoj vertikali vlasti, koja je osnova putinizma i ističe se kao stožerna misao i jačina ruskog demokratskog sistema - dio odgovornosti prepustio nižim i lokalnim organima vlasti i gubernatorima, od kojih traži djelovanje, a ne samo da čekaju ukaze iz Kremlja.
Doduše, neki smatraju da to nije povlačenje ili Putinova slabost, nego je to u ovoj krizi "podjela posla" u kojem on i dalje drži vrhovni položaj. Vladimir Putin zadužen je za očinski odnos i empatiju, brigu za zdravlje ljudi, za dobre vijesti, poput ukaza o novčanoj pomoći i ukidanju nekih poreza, dok su drugi, poput Sobjanjina, zaduženi govoriti da su "daleko od vrhunca pandemije", da će biti dosta umrlih i da nedostaje ljekara i opreme.
I dok Putin najavljuje "kolektivni godišnji odmor za Ruse uz pune plaće i zamrzavanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda", Sobjanjin i ostali gubernatori na terenu uvode stroge mjere karantene, ograničavaju kretanje i kažnjavaju one koji narušavaju samoizolaciju i iznose podatke o zaraženima i umrlima. Kako kaže Tatjana Stanova, politologinja iz moskovskog fonda Carnegie, za ruske medije, Putin ne želi da ga povezuju s nepopularnim mjerama i s pandemijom ni s ekonomskom krizom koja nailazi. Doduše, neki hvale njegovu sabranost te neguranje u prve redove jer prepušta sve stručnjacima, ali to, očito, nije uobičajena situacija za putinizam i nešto "ne štima" jer ruski sistem posljednjih 20 godina funkcionira sasvim drugačije - s Putinom u prvim redovima. Je li to slabost ili najava promjena, tek ćemo vidjeti.
Politolog Genadij Gudkov za DW čak kaže kako je Putin pokazao dosta slabosti u pandemiji za lidera svojeg kova. Prema najnovijim podacima najpoznatijeg ruskog instituta za sociološka istraživanja Levada centra, Putinova je popularnost na 29 posto (pad od 4 posto u odnosu na oktobar 2019.), a za 13 posto Rusa on je negativna ličnost, što je povećanje od 2 posto. No, zanimljivo je da 43 posto Rusa podržava i vjeruje Putinu, ali "zato što na političkoj sceni ne vide nikog drugog na koga bi se oslonili".
Podsjetimo da je Putin u predvečerje pandemije potpisao ukaz o promjeni ruskog Ustava koji mu omogućava da "prebriše" svoja dosadašnja četiri predsjednička mandata, te da i nakon 2024. godine, kad mu istječe sadašnji šestogodišnji mandat, počne ispočetka brojiti predsjedničke godine na vlasti te, nakon toga, ako ga posluži zdravlje i sreća junačka, bude još najmanje 12 godina na čelu Rusije, do svoje 83. godine (sad mu je 67 godina, a na vlast je došao sa 48). Već tada, prema istraživanjima, pokazalo se da dobar dio Rusa nije zadovoljan takvim ustavnim obratom.
No, guranje Sobjanjina u prvi plan može se iščitati dvojako - osim da je on u podjeli posla zadužen za loše vijesti, neki pak smatraju da od njega već prave Putinovog nasljednika. Naime, o Sobjanjinu se već neko vrijeme govori kao mogućem Putinovu sljedniku, jer je čovjek sistema, uspješan gradonačelnik Moskve, beskompromisni borac protiv korone, ali i protiv "opozicijskih mutikaša".
Sjetimo se kako je prošlog ljeta vrlo efikasno i brutalno rastjerivao oporbene prosvjede zbog toga što je, također efikasno, onemogućavao glavnim antiputinovskim aktivistima i političarima da se kandidiraju na lokalnim izborima u Moskvi. Pokazao je odlučnost i učinkovitost u odbrani postojećeg kremaljskog sistema, a zadržao samozatajnost. Putinu su vrlo važni sljedeći parlamentarni izbori u septembru 2021. jer bi taj saziv trebao odražavati snagu i postojanost njegovog režima - pogotovo jer je Dumi u novom Ustavu dao neke dosad nepostojeće ovlasti, poput izbora premijera i Vlade - pa ne želi nikakva iznenađenja i iskakanja.
No, Putin i dalje zadržava svoju aureolu, jer se njegovi istupi u medijima precizno analiziraju i ističu. On sada funkcionira, na neki način, iznad korone, on je nadgleda. Ruski lider inače se bavio svjetskom politikom, to je bila njegova igračka i ingerencija, jer je od sebe stvarao svjetskog lidera, a od Rusije (što mu je uspjelo) globalnu političku i ekonomsku velesilu, doduše s jačom političkom nego privrednom snagom (Rusija je po BDP-u na nivou Španije, dosta daleko od SAD-a, Njemačke ili Kine) ali, kako kažu, korona nije Sirija, Krim ili Venezuela.
Doduše, Putin je opet napravio geste koje su se napuhavale u prorežimskim medijima - poslao je medicinsku pomoć SAD-u, Italiji i Srbiji, čak i onda kad su mu ruski ljekari govorili da su na izmaku snaga te da i njima nedostaje zaštitne opreme i ostalih nužnih medicinskih sredstava za borbu protiv korone. Na ruskim televizijama objavljivalo se kako Italijani spuštaju zastave EU, vijore ruske zastave i puštaju rusku himnu u znak zahvalnosti, a pokazalo se da je to fake news, a čovjek koji pušta sa svog balkona rusku himnu ruski je zet koji to radi svaku večer uz niz himni drugih država.
Putin je zato sada u obuzdavanje korone uključio i studente završnih godina medicinskog fakulteta i učilišta te profesore na medicinskim fakultetima i srednjim medicinskim školama. Na današnji dan u Rusiji je više od 32.000 zaraženih i 273 umrla, a zanimljivo je da je 90 posto zaraženih mlađe od 65 godina (od toga 5 posto djece) a starijih, od 66 do 80 godina, jest 7,5 posto.
Koliko je situacija ozbiljna, govori i podatak da je nakon odugovlačenja Putin napokon prelomio i odgodio za postpandemijska vremena svoju najvažniju političko-propagandnu manifestaciju, vojnu paradu u povodu 75. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu, na kojoj je očekivao mnoge svjetske državnike. Sada je "zbog zdravlja ljudi" sve odgođeno za "bolja vremena", ali još uvijek u ovoj godini. Inače, zanimljivo je da je Kina optužila Rusiju da je kriva za novi val korone u toj zemlji.
Prema njenim podacima, iz Rusije je u Kinu stigao čak 541 zaraženi koronavirusom. To su, doduše, sve kineski državljani koji rade u Rusiji, pogotovo u Moskvi. Ističu da je samo na letu iz Moskve za Šangaj 10. aprila, od 204 putnika, njih 60 imalo simptome zaraze.
