Na otprilike sat vremena od pakistanskog grada Larkana smjestio se New York Starog svijeta, nekada najveći grad civilizacije Inda - Mohenjo Daro. Ili barem ono što je od njega ostalo. I danas možete vidjeti kako milioni crvenih opeka oblikuju šetnice i bunare, kao i čitave četvrti raspoređene poput rešetke.
Osim širokih popločenih ulica i blokova kuća od ćerpiča, nerijetko i na više spratova, arheološka iskapanja otkrila su i jedinstven sistem kanalizacije i natapanja. Gotovo svaka kuća toga velikog grada koji je brojio 40 hiljada stanovnika imala je kupaonicu. I pokrivenu kanalizaciju koja je bila dio gradske mreže.
New York Starog svijeta
Najočuvaniji grad iz bronzanog doba sagrađen oko 2500. godina prije Krista, od 1980. na UNESCO-ovom je popisu svjetske kulturne baštine. Njegovo ime na sindhskom jeziku znači Brežuljak mrtvih. Današnje ruševine tek su uspomena na nekadašnju moćnu metropolu s naprednom infrastrukturom. Ona je prije 4.500 godina bila jedan od najranijih svjetskih gradova.
Drevna stupa uzdiže se nad zastarjelim ulicama, a ispod nje su ostaci velikog zajedničkog bazena sa širokim stubištem. Umjesto golemih građevina koje bi predstavljala središta moći, najviše "kvadrata" otišlo je upravo na zajedničko kupalište. Ono je imalo i peć za grijanje vode. Osim na kupalištu, građani su se svakodnevno družili i na tržnici.
Veliki hramovi u Mohenju Daru nisu pronađeni. Ali otkrivena su mjesta u kući na kojima su se prakticirali vjerski obredi vezani za vatru i vodu, karakteristični za vedski hinduizam i zoroastrizam.
Niko ne zna zašto niti gdje su stanovnici otišli
"Mohenjo Daro bio je urbano središte koje je imalo društvene, kulturne, privredne i vjerske veze s Mezopotamijom i Egiptom", objasnio je za BBC lokalni vodič Irshad Ali Solangi.
No u poređenju s gradovima starog Egipta i Mezopotamije, koji su otprilike u isto vrijeme doživljavali procvat, Mohenjo Daro nije bio toliko glasovit. Do 1700. godine prije Krista stanovnici su napustili grad, a do danas se ne zna zašto niti gdje su otišli. Neki od mogućih razloga mogli bi biti isušivanje rijeke Saraswa i loše žetve koje su dovele do gladi i bolesti.
Tijela pokojnika odlagala su se nasumično u napuštene zgrade, što je moglo izazvati bolesti, a neki stručnjaci upozoravaju i na prirodne nepogode poput potresa i poplava koje su mogle utjecati na pad jedne od prijestonice kultura staroga svijeta. No indska kultura Mohenjo Dara, kao i Harappe (koja je uz Mohenjo Daro glavno prapovijesno nalazište indske civilizacije) još je duboko ukorijenjena u indijskoj tradiciji.
