Njemačka više nije obećana zemlja. Sve više stranih radnika vraća se iz ove zemlje u zavičaj. Naročito radna snaga sa Zapadnog Balkana.
Uprkos tome što je ljetos Njemačka proširila regulativu koja dvostruko većem broju državljana zemalja Zapadnog Balkana omogućava odlazak u ovu zemlju i to na neodređeno vrijeme, sve je manje onih koji žele zaista i da odu, ali i onih koji imaju namjeru ostati na Zapadu.
Hrvatska je ovog ljeta pokrenula trend, primanja su u ovoj zemlji, nakon potpisivanja kolektivnog ugovora, značajno porasla, pa su se radnici počeli vraćati kući.
Ni Bosna i Hercegovina nije zaobiđena po tom pitanju.
Da se taj inkrementalni boljitak života u Njemačkoj versus Bosna i Hecegovina jako smanjio činjenicom da je Njemačka de facto u recesiji, smatra ekonomista Sanel Halilbegović.
"Njemačka praktično bije bitku koja je i krenula ratom između Ukrajine i Rusije te samin tim Nijemci, a kamoli migranti lošije žive", kazat će Halilbegović za Raport.
Dodaje da čim se taj razmak boljitka života u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji smanji u odnosu na BiH, sigurno je da će se mnogo ljudi odlučiti na to da se vrati u svoju zemlju, gdje se govori svojim jezikom, nalazi među svojim ljudima, običajima i tako dalje.
"Jer ne vidi da je inkrementalni benefit toliki da bi se neko preselio u Njemačku. Poskupljenje, inflacija apsolutno imaju utjecaj, kao i rat u Rusiji, pa ova događanja na Bliskom istoku. Uticaj Kine, pogotovo autoindustrije na Njemačku, svakako je ogroman. Zemlje BRICS-a također imaju uticaj na cijeli svijet, a pogotovo na Evropsku uniju koja je u svojevrsnom ekonomskom nokdaunu još praktično od postcovida", zaključuje Sanel Halilbegović za Raport.
Da se povratak vidi i po broju upisanih đaka u osnovne i srednje škole u BiH, cijeni prof. dr. Muharem Karamujić s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
"U mnogim dijelovima taj broj je povećan iako nije ogroman porast. Očekivano je bilo da se smanji zbog depopulacije, natalitet je negativan ili veoma malo pozitivan. Međutim, u ovoj godini u Živinicama, Bugojnu, Zenici... desio se marginalni porast i jedino objašnjenje je da se ljudi vraćaju", govori Karamujić za Raport.
Smatra da to nije iznenađujuće, Njemačka je u krizi već dvije godine, ima žestoku inflaciju, životni standard pada...
"Dugo godina standard opada. Marka još kupuje 1,2 eura. Kad gledamo potrošačku korpu, ona je kod nas više od tri hiljade KM, kod njih je nešto manja od četiri hiljade eura. Tamo je kriza, plaće i nekretnine padaju, zakupnine enormno rastu, što je pravilo. Ljudi nekvalitetnije žive. Pogotovo ljudi koji su uspjeli, koji razmišljaju malo lateralno, lako je zaključiti da oni svoje biznise mogu jednostavnije voditi iz BiH i da ima bolji kvalitet života. Ekonomija tjera ljude da žive racionalno i ovo je konsekvenca toga", pojašnjava Karamujić
Dodaje da su mnogi ljudi koji su odavde otišli, dobar dio njih i zbog negativne klime u društvu, shvatili da se u BiH može bolje i kvalitetnije živjeti.
"Imam indiciju da se vraćaju uspješni ljudi, koji su se tamo dokazali u raznim poljima, razvili biznise... i da se prvenstveno oni vraćaju, što je odlična vijest, ako je istinita, jer nemamo zvanične podatke", ističe Karamujić.
Objašnjava da tim dobivamo znanje, iskustvo i populaciju, kompletan know-how, nove biznise, što je odlično.
"Da imamo političare kao što nemamo, to bi se stimuliralo na sve moguće načine", zaključit će Muharem Karamujić za Raport.