Da li je moguće sjedjeti kod kuće i za to primati plaću? Možda to danas samo rijetkima polazi za rukom, ali sve su prilike da će takvo što biti sasvim normalno u budućnosti. Štaviše, izvjesno. Barem tako tvrdi vizionar i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Elon Musk.
Prošle godine na Samitu o bezbjednosti vještačke inteligencije u Velikoj Britaniji kazao je da je zapošljavanje zastarjelo, da će umjetna inteligencija zamijeniti mnoga radna mjesta te da će nezaposlenost uzeti još više maha. I ostavio britanskog premijera Rishnija Sunaka u šoku.
Slažući se s Muskom, poznati kompjuterski naučnik Geoffrey Hinton, koji se često naziva "kumom umjetne inteligencije", izrazio je zabrinutost zbog utjecaja umjetne inteligencije na raseljavanje poslova i nejednakost.
U intervjuu za BBC Newsnight, Hinton je naglasio neophodnost implementacije univerzalnog osnovnog dohotka (UBI) kako bi se ublažili ovi efekti.
To bi u prijevodu značilo da države naprave u budžetu prostor za ovaj dohodak, kojim bi se spriječilo siromaštvo za ljude kojima bi umjetna inteligencija u budućnosti, eventualno, otela hljeb iz ruku.
Ima logike
"Ima logike da se razmišlja o tome, jer se uvjeti privređivanja i rada mijenjaju", kazat će za Raport ekonomista Muris Čičić.
"Isto tako, napretkom umjetne inteligencije dolazi do mogućnosti da se ljudski rad zamijeni mehaničkim ili digitalnim. Logično je da će se uvjeti i zapošljavanja, i plaćanja, i zarade, i stjecanja i života mijenjati. Hoće li to bilti kako Elon Musk kaže, ne znam, on je ipak čovjek koji je u postigao puno u životu i vjerovatno zna više od nas koji nismo postigli toliko", ističe ekonomista i dodaje "ali da li će biti kao što on kaže, to je veliko pitanje".
Sagovornik Raporta smatra da mu, u svakom slučaju, ideja nije loša, "sviđa mi se da države nađu način da finansiraju građane, a da to bude neka bazna briga da ljudi imaju od čega da žive, šta da jedu, a da se dalje angažiranje pojedinaca, grupa u društvu mjeri i nagrađuje na druge načine".
"Ovo što ja sad pričam sve je futuristika i može se o njoj razmišljati u okviru ovoga što sam vam već rekao", reći će sagovornik Raporta i objasniti da Musk kao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, uspješan poduzetnik ima osnova da nas savjetuje.
S druge strane, mišljenja je naš sagovornik, mijenjat će se etičke i antropološke stvari i pita se šta je etički sad?
"Nema smisla uzeti nekom posao, to sigurno nije etički. Možda u budućnosti neće biti bitno, jer će svako imati tu bazičnu snabdjevenost hranom i nekim zadovoljenjem osnovnih potreba. To je daleko, ali društva koja ne razmišljaju u daljinu, onda neće nikad nigdje ni doći, odnosno čak iako je daleko, treba razmišljati o tim stvarima",zaključuje Čičić za Raport.
Ništa novo
Da je ovo priča o nečemu što se zove univerzalni osnovni prihod, govori za Raport ekonomista Sanel Halilbegović i dodaje da je to, zapravo priča koja je potekla od Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu i o tome se već priča godinama te da nije ništa novo.
"Potpuno mi je očekivano i ok da ljudi u krugovima u kojima se kreće Elon Musk upravo o ovome pričaju. Također je poznata mantra sa SEF-a u Davosu koja mi je poprilično ostala u ušima, a to je da je budućnost običnog čovjeka: nećete imati ništa i bit ćete sretni. To je poenta. Siguran sam da se iza brda valja cijela jedna takva priča o kontrolama mase i tako dalje" kaže Halilbegović.
Objašnjava da je jedan od načina uvođenje digitalnog novca od svjetskih centralnih banaka.
"To je, baš kao i korištenje kreditnih kartica, pod krinkom neke pogodnosti, a to je ništa drugo nego kontrola mase. Time će kontrolirati, upravo kao i ovim univerzalnim prihodom, gdje trošite novac, to će vam biti jedini prihod… u tom nekom filmu", upozorava sagovornik Raporta.
Također, objašnjava, određena istraživanja kažu da se ovakvi sistemi već testiraju širom svijeta u nekim jako malim mjestima, recimo u onim s manje od 5.000 stanovnika.
"Naravno, mi o tome ne čujemo, i ovo je izjava nekoliko novinara, da su neki dokazi bili, nisu. Gotovo sam siguran da je to jako blizu istini, da oni zaista testiraju kako bi to izglealo. U principu da ne budu vlasnici ni stana, ni auta… bukvalno ničega. Da, ustvari, sav posjed bude u rukama političara, a to je velikih finansijskih, to jest ekonomskih tajkuna i magnata", ističe Halilbegović.
Smatra da to već vidimo u posljednjih pet godina, s dolaskom umjetne inteligencije, da dosta poslova koji su repetitivni postaju lako zamjenjivi od umjetne inteligencije, ali i da mnoge poslove ne može raditi umjetna inteligencija.
"Na kraju krajeva, umjetne inteligencije se ne traba bojati, treba je prihvatiti", govori ekonomista.
Često svojim studentima kaže da će u njihovj generaciji, "upravo prema predviđanjima Svjetskog ekonopmskog foruma, OECD-a, Svjetske banke…, dakle svih relevantnih institucija koje se bave ogromnim istraživanjem, današnji mladi čovjek u svom životu otprilike tri puta ne promijeniti posao nego promijeniti karijeru. Sa možda neke karijere za koju se školovao na nešto možda sasvim peto".
