završeno pitanje

Odbili Dodika: Crna Gora neće učestvovati u izgradnji hidroelektrane Buk Bijela

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odbilo je prijedlog da učestvuje u izgradnji hidroelektrane Buk Bijela.

"Za ministarstvo energetike i rudarstva pitanje izgradnje hidroelektrane Buk Bijela je završeno još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i Uneskovim izvještajem iz 2005. godine čime je stavljena tačka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle utjecati na 'suzu Evrope'", navedeno je iz ovog resora Vijestima na pitanje o mogućem učešću Crne Gore u izgradnji ove hidroelektrane za šta je poziv prošle sedmice uputio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Dodikova ponuda

Prošle sedmice, na sastanku sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, Dodik je pozvao susjednu državu da se uključi u projekt izgradnje hidroelektrane Buk Bijela na Drini kod Foče i da ga više ne blokira.

U saopćenju iz Dodikovog kabineta je tada navedeno da "ukoliko ima nastojanja da se Crna Gora vrati u taj projekt", on je "izrazio spremnost da to prihvati".

"Mi nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekt. Ako neće, onda da nas ne blokiraju", kazao je tada Dodik.

On je rekao da projekt sada ne zadire i ne potapa vode u Crnoj Gori.

Vlada Crne Gore, čiji je predsjednik bio Milo Đukanović, u aprilu 2004. godine dala je načelnu saglasnost da sa RS gradi HE Buk Bijela.

Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.

Prikupili potpise

Nakon toga došlo je do protesta ekoloških organizacija i građana, koji su protiv izgradnje skupili više od 11 hiljada potpisa i predali peticiju Skupštini.

Parlament je u decembru iste godine glasovima opozicije, dijela manjinskih stranaka i SDP-a usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare.

Nakon toga u RS je rađen novi projekt kojim je predviđena niža visina brane. Dodata je još jedna hidroelektrana na Drini, nizvodno blizu Foče.

Zatim su projekt njihove izgradnje započele RS i Srbija, koji su o tome potpisali sporazum 2020. godine.

Finansijeri bi bili Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS kroz zajedničko preduzeće Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina.