Med je odavno poznat kao prirodni zaslađivač, no prema najnovijim istraživanjima, njegova kombinacija s jogurtom može donijeti još veće koristi za zdravlje. Naime, dodavanje jedne do dvije kašike meda u nezaslađeni jogurt može povećati učinkovitost probiotika u jogurtu, pomažući korisnim bakterijama da prežive izazove našeg probavnog sistema, pokazale su dvije nove studije.
"Zanimalo nas je kako kombinacija jogurta i meda, koja je uobičajena u mediteranskoj prehrani, utječe na gastrointestinalni mikrobiom," objašnjava Hannah Holscher, nutricionistica sa Univerziteta Illinois u Urbana-Champaignu, koja je bila jedna od autorica studije.
Mediteranska prehrana poznata je po brojnim zdravstvenim prednostima, koje se najčešće pripisuju zdravim mastima iz ribe, maslinovog ulja i orašastih plodova, te smanjenoj konzumaciji crvenog mesa. Iako mliječni proizvodi ne igraju veliku ulogu u ovoj prehrani, jogurt i sir su iznimke, a mnoge mediteranske tradicije koriste med kao prirodni zaslađivač jogurta još od antičkog doba.
Zašto med
Holscher i njene kolege željeli su istražiti ima li med u toj kombinaciji ulogu koja nadilazi samu ulogu zaslađivača. Neke vrste jogurta obogaćene su probiotičkim bakterijskim sojevima, kao što je Bifidobacterium animalis, koji su prirodni stanovnici probavnog trakta mnogih životinja, uključujući ljude, a povezani su s poboljšanjem gastrointestinalnog zdravlja i funkcije imunološkog sistema.
Med je poznat po svojim antibakterijskim svojstvima, ali i kao prebiotik - tvar koja potiče rast korisnih mikroorganizama u tijelu. Zbog toga su istraživači htjeli otkriti može li med pomoći probiotičkim bakterijama da prežive izazove koje im donosi probavni sistem.
"Enzimi u našim ustima, želucu i crijevima pomažu probavi i apsorpciji hranjivih tvari, ali također smanjuju održivost mikroba," ističe Holscher. "To je odlično kada je riječ o patogenima, ali ne nužno i kada su u pitanju korisne bakterije. Htjeli smo vidjeti može li med pomoći probioticima da prežive u crijevima."
Istraživanje
U prvom istraživanju, naučnici su proveli laboratorijske eksperimente kako bi istražili kako četiri vrste meda - od lucerne, heljde, djeteline i narandžinog cvijeta - utječu na održivost B. animalis u jogurtu tokom simulirane probave. Jogurt pomiješan s medom bio je izložen tekućinama koje oponašaju slinu, želučanu kiselinu, crijevnu žuč i enzime.
Rezultati su pokazali da niti jedna vrsta meda nije značajno utjecala na preživljavanje bakterija u slini ili želučanoj kiselini. Međutim, u tekućinama koje oponašaju crijevne sokove, jogurt pomiješan s medom pokazao je bolju podršku preživljavanju korisnih bakterija, a najbolji učinak imala je djetelina.
U drugoj fazi istraživanja, provedenoj na 62 zdrave odrasle osobe, učesnici su dvije sedmice konzumirali jogurt s djetelinskim medom, a zatim, u drugoj fazi, jogurt koji je bio termički obrađen. Treća faza uključivala je konzumaciju jogurta s dodanim šećerom.
Rezultati
Rezultati su pokazali da je kombinacija meda i jogurta podržala preživljavanje probiotičkih bakterija u crijevima, što je potvrdilo laboratorijske rezultate i u stvarnim uvjetima.
Iako studija nije pronašla promjene u vremenu prolaska hrane kroz crijeva, učestalosti pražnjenja crijeva, raspoloženju ili kognitivnim funkcijama, Holscher napominje da bi to moglo biti zbog općeg zdravlja učesnika te naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem. Važno je napomenuti da je med i dalje šećer, sa svim povezanim zdravstvenim rizicima, te autori studije ne preporučuju pretjeranu konzumaciju.
"Iako smo otkrili da kašika meda u porciji jogurta pomaže preživljavanju probiotika, moramo imati na umu da je med dodani šećer, i većina ljudi treba biti svjesna količine šećera u svojoj prehrani kako bi održali zdravu tjelesnu težinu," zaključuje Holscher.
